Crna Gora bi mogla da ugrozi svoj cilj da postane članica Evropske unije do 2028. godine ukoliko uskoro ne reši otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom, koja se odnose na ratne zločine, pomorsku granicu i imovinska potraživanja.
Ambiciozni cilj Crne Gore da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine mogao bi biti doveden u pitanje ukoliko Podgorica uskoro ne reši preostale bilateralne sporove sa Hrvatskom.
Brisel je u utorak bio prinuđen da odloži ranije planiranu međuvladinu konferenciju sa ovom zemljom, koja važi za "predvodnika" među kandidatima za članstvo, nakon što je Hrvatska ponovila protivljenje zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog nerešenih pitanja između dve zemlje.
Crna Goraje do sada zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja, a cilj joj je da do kraja meseca završi posao na preostalih 15. Nakon toga bi države članice trebalo da daju konačnu saglasnost za njihovo zatvaranje.
Međutim, dugotrajni sporovi sa Hrvatskom prete da uspore čitav proces. Prema diplomatskim izvorima koji su neposredno upoznati sa pregovorima, rok koji je Crna Gora sama sebi postavila do kraja godine i dalje je dostižan, ali vremena je sve manje.
Zagreb od Podgorice, između ostalog, traži obeštećenje za preživele logoraše, saradnju u pronalaženju 14 osoba koje se još vode kao nestale iz perioda rata u Hrvatskoj, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, kao i rešavanje nerešenih imovinskih pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
"U nastojanju da se pronađe način za unapređenje odnosa i rešavanje otvorenih pitanja, Hrvatska je krajem 2024. godine ponovila poziv Crnoj Gori na dijalog kako bi se rešila pitanja koja ne bi trebalo da opterećuju ključnu, završnu fazu pristupnog procesa", navelo je hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova u saopštenju objavljenom u julu.
Hrvatska takođe traži preimenovanje bazena koji nosi ime Zorana Gopčevića, nekadašnjeg jugoslovenskog vaterpoliste kojeg povezuje sa logorom Morinj, kao i rešavanje spora oko pomorske granice i pitanje povratka školskog broda "Jadran".
Bilateralni razgovori na ministarskom nivou vode se poslednjih nedelja uz podršku Evropske komisije, ali za sada nije postignuto rešenje. Zbog toga je Hrvatska u utorak, na tehničkom sastanku, ponovo blokirala zatvaranje Poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku.
Zagreb trenutno blokira i poglavlja koja se odnose na spoljnu i bezbednosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava, kao i pravdu, slobodu i bezbednost.
Bilateralni sastanak trebalo bi da bude održan u Zagrebu početkom oktobra. Ukoliko bude ostvaren dovoljan napredak, očekuje se da bi međuvladina konferencija mogla da zatvori dodatna pregovaračka poglavlja 12. ili 13. oktobra.
Postoje očekivanja da bi dogovor dva ministarstva spoljnih poslova mogao da odblokira situaciju u naredna dva meseca, mada nisu sva otvorena pitanja podjednako složena.
"Samo je pitanje vremena", rekao je jedan zvaničnik za Euronews, pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti pregovora. „Obe strane moraju da nastave razgovore. Ali ovim pregovorima ne može se unapred odrediti rok."
Upravo bi vreme, međutim, moglo da bude najveći problem za Crnu Goru ukoliko želi da ostvari ambiciozni cilj i završi proces u naredne dve godine, dok istovremeno nastoji da održi zamah pred izbore u junu 2027. godine.
Evropska komisija strahuje da bi postojeći bilateralni sporovi mogli značajno da uspore napredak Crne Gore, zemlje koja se smatra najuspešnijim kandidatom u procesu proširenja, i aktivno posreduje u pokušajima da se postigne dogovor.
Istovremeno, nakon međuvladine konferencije održane u julu, komesarka za proširenje Marta Kos nastojala je da uveri Podgoricu da čak i ako Crna Gora ove godine ne zatvori sva pregovaračka poglavlja, i dalje može da postane članica EU do 2028. godine.
U tom slučaju, međutim, Podgorica bi morala da računa na brzo sprovođenje procesa ratifikacije, što bi moglo biti otežano predstojećim izborima u ključnim državama članicama, poput Francuske i Španije, gde snage desnice sve češće iskazuju skepticizam prema daljem proširenju EU.
"Odlučujuće će biti koliko brzo će proces ratifikacije biti sproveden u svim državama članicama", rekla je Kos.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)