Poseta predsednice Grupacije Evropske investicione banke (EIB Group) Nadije Kalvinjo Albaniji i Crnoj Gori ponovo je otvorila pitanje rastuće uloge Evropske unije na Zapadnom Balkanu, ne samo politički, već pre svega kroz ekonomiju, energetiku i infrastrukturu.
Tokom regionalne turneje Kalvinjo je predstavila nove pakete podrške za zelenu tranziciju, digitalizaciju i razvoj privatnog sektora, uključujući i sporazum od 20 miliona evra namenjen malim i srednjim preduzećima u Albaniji. Istovremeno, u fokusu razgovora sa vladama regiona našli su se energetska bezbednost, održivi razvoj i ubrzavanje ekonomskog povezivanja sa Evropskom unijom.
Iza tih sporazuma stoji finansijska institucija Evropske unije koja poslednjih godina postaje jedan od ključnih ekonomskih aktera na Zapadnom Balkanu.
Za razliku od klasičnih komercijalnih banaka, EIB finansira dugoročne razvojne projekte, od puteva, železnica i energetskih mreža, do bolnica, škola, digitalne infrastrukture i podrške malim i srednjim preduzećima.
Koju ulogu ima EIB?
Osnovna uloga nije klasično komercijalno bankarstvo, već ulaganje u infrastrukturu, energetiku, zelenu tranziciju, digitalizaciju, zdravstvo, obrazovanje i razvoj privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća. Vlasnici EIB-a su države članice EU, a banka funkcioniše kao finansijski instrument evropske politike razvoja i integracije.
EIB je danas jedan od najvećih međunarodnih finansijera na Zapadnom Balkanu. Samo tokom 2025. godine Grupacija EIB investirala je 822 miliona evra u region, sa ciljem mobilisanja ukupno oko 1,5 milijardi evra novih investicija. Najveći deo sredstava usmeren je u održivi transport, energetsku bezbednost, obnovljive izvore energije, zdravstveni sistem i podršku privatnom sektoru.
Investicije su raspoređene širom Zapadnog Balkana.EIB finansira projekte poput železničkih i putnih koridora, vetroparkova, solarnih elektrana, modernizacije elektroenergetske mreže, bolnica, škola i digitalne infrastrukture.
U Bosni i Hercegovini finansiran je vetropark Poklečani, dok su u Srbiji podržani projekti modernizacije kliničkih centara i energetske infrastrukture.
U Crnoj Gori sredstva su usmerena i ka digitalizaciji obrazovnog sistema.
Poseban fokus EIB-a poslednjih godina jeste zelena tranzicija. Više od polovine ukupnih ulaganja u region direktno je povezano sa klimatskim ciljevima i zaštitom životne sredine. To uključuje ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, održivi transport i smanjenje emisije štetnih gasova. EIB se time pozicionira kao ključni finansijski motor evropskog "Zelenog dogovora" ("Green Deal) i u državama koje još nisu članice EU.
Koje benefite ima Zapadni Balkan?
Na nivou celog regiona, EIB Global je tokom 2024. godine plasirao 693 miliona evra kroz zajmove i grantove za Zapadni Balkan, dok je tokom 2025. godine investirano dodatnih 822 miliona evra sa ciljem mobilisanja ukupno oko 1,5 milijardi evra novih investicija.
Najviše sredstava usmereno je u održivi transport, energetsku bezbednost i obnovljive izvore energije, navodi se u saopštenju.
Za zemlje Zapadnog Balkana koristi od ove saradnje su višestruke.
Prvo, EIB obezbeđuje povoljnije izvore finansiranja nego što bi ih mnoge zemlje regiona mogle dobiti na međunarodnom tržištu kapitala. To omogućava realizaciju velikih infrastrukturnih projekata bez dodatnog pritiska na javne finansije.
Drugo, investicije podstiču ekonomski rast i otvaranje radnih mesta. Posebno je značajna podrška malim i srednjim preduzećima, koja čine okosnicu ekonomija regiona. Kroz kreditne linije lokalnim bankama i garantne šeme, EIB pomaže kompanijama da investiraju u modernizaciju, digitalizaciju i zelene tehnologije.
Treće, projekti koje finansira EIB praktično pripremaju zemlje Zapadnog Balkana za članstvo u Evropskoj uniji. Modernizacija železnica, energetskih mreža, digitalne infrastrukture i javnih usluga usklađuje region sa evropskim standardima i tržištem EU. Zato se ulaganja EIB-a često posmatraju ne samo kao ekonomska pomoć, već i kao instrument evropske integracije.
Važno je i to što EIB ne deluje izolovano, već kroz šire evropske inicijative poput "Global Gateway" strategije i Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), preko kojih EU pokušava da poveća svoje prisustvo u regionu u konkurenciji sa drugim globalnim akterima poput Kine, Rusije i zalivskih fondova.
U političkom smislu, rastuće prisustvo EIB pokazuje da Evropska unija Zapadni Balkan vidi kao deo svoje dugoročne ekonomske i bezbednosne arhitekture. Finansiranjem energetike, digitalizacije i infrastrukture, EIB praktično povezuje region sa evropskim tržištem mnogo pre formalnog članstva u EU.
(EUpravo zato.rs)