Nakon više odlaganja, Bosna i Hercegovina usvojila je Reformsku agendu i to "u poslednjem trenutku" kako bi izbegla nove finansijske gubitke. Ovaj potez predstavlja formalno otvaranje vrata za nastavak finansijske podrške Evropske unije (EU) kroz mehanizam "Fonda za oporavak i otpornost Zapadnog Balkana", što je pozdravila komesarka za proširenje EU, Marta Kos, poručivši da je "BiH ovim pokazala preko potrebno jedinstvo".
"Imamo Reformsku agendu! Ovo je važan korak ka otključavanju Plana rasta Evropske unije. Zajedno možemo ostvariti: bolje puteve, jeftiniju energiju, brži internet, ukidanje naknada za novčane transakcije i roming", napisala je Kos na društvenoj mreži X.
Usvajanje Reformske agende do 30. septembra bio je preduslov da BiH dobije sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan, zbog čega BiH neće izgubiti dodatna sredstva iz Fonda koji je prvobitno iznosio blizu milijardu evra.
Usvojena Reformska agenda, šta dalje?
Vest o usvajanju reformske agende izazvala je niz reakcija među ključnim akterima u BiH i EU, a one otkrivaju političke pukotine koje i dalje opterećuju reformske procese.
Luiđi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH, naglasio je dvostruku prirodu događaja: dok je s jedne strane priznao da "usvajanje reformske agende jeste pozitivan i neophodan korak za BiH na putu evropskih integracija", s druge strane je jasno upozorio na štetu koja je već nastala.
Prema Sorecinim rečima, "zbog ranijih odlaganja, zemlja je već izgubila znatnu finansijsku podršku koja je mogla biti usmerena na razvoj i poboljšanje uslova života za građane." Njegov zaključak je da sada "ključ leži u brzom i doslednom sprovođenju reformi".
Predsedavajuća Saveta ministara BiH, Borjana Krišto, izrazila je olakšanje i odlučnost. Ona je naglasila da usvajanje agende pokazuje spremnost BiH da odgovori na evropske zahteve.
To je opisala kao "važan korak ka stabilizaciji ekonomije i približavanju EU", pozivajući na zajednički rad na implementaciji. Ranije je naglašavala konkretne pogodnosti za građane, uključujući smanjenje troškova roaminga i unapređenje javnih servisa, što bi trebalo da se ostvari kroz sprovođenje plana.
Kašnjanja u usvajanju ovog reformskog okvira, BiH je koštalo oko 108 miliona evra finansijske podrške EU.
Ovaj značajan finansijski gubitak, kako ističu ekonomski analitičari, ne samo da dodatno usporava neophodnu ekonomsku i društvenu tranziciju zemlje, već i šalje jasnu poruku o političkoj neodgovornosti. Iako je agenda sada formalno na stolu, činjenica da je usvajanje došlo gotovo u minut do dvanaest ukazuje na mogući nastavak političkih blokada koje su često vođene interesima pojedinih aktera, a ne boljitkom građana i ubrzanjem evropskog puta.
BiH je novcem EU planirala da završi radove na panevropskom Koridoru 5C koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sa Budimpeštom.
Planirana je i modernizacija železničke mreže, a kandidovani su i važni energetski projekti i rekonstrukcija prenosne mreže, digitalizacija zemlje.
Reformska agenda - skup konkretnih mera koje država mora da ispuni
Reformska agenda je dokument koji predstavlja skup konkretnih mera koje država mora sprovesti kako bi ispunila precizne standarde i uslove koje je postavila EU za dodelu finansijskih sredstava.
Među najvažnijim merama koje reforma predviđa, a koje su uslov za povlačenje sredstava, jesu: unapređenje infrastrukture, digitalizacija javnih usluga, povećanje energetske efikasnosti na nivou države, transparentnija borba protiv korupcije i jačanje pravne države.
Međutim, i pored samog usvajanja agende, jedan aspekt i dalje izaziva zabrinutost – detalji dogovora, uključujući raspodelu obaveza između državnog i entitetskih nivoa vlasti, još uvek nisu u potpunosti poznati široj javnosti. Takođe, nije poznato kako je rešeno pitanje izbora sudija u Ustavnom sudu BiH. Ta netransparentnost na početku procesa otvara pitanje spremnosti svih političkih aktera za dosledno sprovođenje obaveza koje su preuzeli.
(EUpravo zato.rs)