Makron pričao sa Putinom prvi put od 2022. godine: Šta su poručila dva lidera?

Dva predsednika planiraju da nastave razgovore o Ukrajini i Iranu, navela je Jelisejska palata.

Vladimir Putin i Emanuel Makron u Versajskoj palati 2017. godine Foto: Frederic Legrand - COMEO / Shutterstock.com

Predsednik Francuske Emanuel Makron je prvi put nakon tri godine razgovarao telefonom sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Iz Jelisejske palate su saopštili da je razgovor, prvi od septembra 2022. godine, trajao dva sata i da je Makron pozvao na prekid vatre u Ukrajini i otvaranje pregovora o okončanju sukoba.

Putin je ponovio svoj stav da je rat u "direktna posledica politike Zapada koja je zanemarila bezbednosne interese Rusije".

Svaki mirovni sporazum između Moskve i Kijeva mora da ima "dugoročan karakter" i da se zasniva na "novim teritorijalnim realnostima", naveo je Kremlj.

Putin je ranije izjavljivao da Ukrajina mora da prihvati rusku aneksiju određenih teritorija u sklopu bilo kog mirovnog sporazuma.

Makron je izjavio da isključivo Ukrajina treba da odluči da li će ustupiti teritoriju ili ne.

Makronov kabinet je naveo da je "predsednik naglasio nepokolebljivu podršku Francuske suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine".

Dva lidera planiraju da nastave razgovore o Ukrajini i Iranu, navela je Jelisejska palata.

Nuklearne ambicije Irana

U međuvremenu, pres služba Kremlja, pozivajući se na Putina, saopštila je da je potrebno poštovati pravo Irana na mirnodopski razvoj svog nuklearnog programa, kao i na dosledno poštovanje obaveza iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

Francuski predsednik je istakao potrebu da Iran u potpunosti sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Iranski parlament je prošlog meseca usvojio zakon kojim se obustavlja saradnja sa nadzornim telom Ujedinjenih nacija, nakon što su Izrael i Sjedinjene Američke Države bombardovali tri iranska nuklearna postrojenja.

Iran tvrdi da ne pokušava da razvije nuklearno oružje i da je njegov program isključivo civilnog i mirnodopskog karaktera.

(EUpravo zato/Euronews)