Usvojena Deklaracija Samita Ukrajina-Jugoistočna Evropa: Na šta su se obavezale zemlje koje su je potpisale?

Lideri i predstavnici zemalja Jugoistočne Evrope potpisali su u Dubrovniku deklaraciju kojom su izrazili punu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj celovitosti Ukrajine, ali i osudili rat. Kako je na to reagovala Srbija?

AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia Učesnici Samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Dubrovniku

Predsednik Aleksandar Vučić učestvovao je na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan u Dubrovniku. Na ovom Samitu, učesnici su usvojili zajedničku deklaraciju o čijem se tekstu diskutovalo, a u kojoj se daje dalja podrška Ukrajini, osuđuje ruska agresija na tu zemlju i pruža podrška njenoj nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu.

Potpisnici deklaracije osudili su, kako je navedeno, neopravdanu i protivzakonitu rusku agresiju na Ukrajinu, kao flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN i veliku pretnju miru i bezbednosti Evrope i sveta, a u dokumentu se potvrđuje i nepokolebljiva posvećenost pružanju kontinuirane višestrane podrške Ukrajini, koliko god je potrebno.

Potpisnici su u deklaraciji, čiji je tekst objavljen na sajtu Vlade Hrvatske, pozvali celu međunarodnu zajednicu da intenzivira podršku Ukrajini i istovremeno pozvali sve zemlje da ne pružaju materijalnu ili drugu podršku ruskoj agresiji, piše RTS.

"Podsećamo na važnost usklađivanja sa odlukama i merama spoljne i bezbednosne politike Evropske unije", navodi se u deklaraciji.

Takođe se ističe da je povlačenje ruskih trupa sa celokupne teritorije Ukrajine uslov o kome se ne može pregovarati i osuđuju se svi pokušaji Rusije da "nasilno i nezakonito pripoji delove teritorije Ukrajine".

Naglašava se i posvećenost privođenju pravdi pojedinaca odgovornih za ratne zločine tokom sukoba u Ukrajini i važnost energetske bezbednosti Ukrajine.

Potpisnici su izrazili posvećenost da nastave da učestvuju u oporavku i obnovi Ukrajine.

U dokumentu se ponavlja odlučnost potpisnica da intenziviraju zajedničke napore da bi osigurale dalji napredak i podršku partnerima iz jugoistočne Evrope, Ukrajine, Moldavije i Gruzije na putu ka EU.

Šta je o Deklaraciji rekao Vučić?

Ovim povodom obratio se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

U obraćanju novinarima, poručio je da je mir neophodno postići i da ne postoji kompromis koji je loš. Kako je napomenuo, neophodno je poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija i principa teritorijalnog integriteta, ali ne samo onda kada to nekome odgovara, napomenuo je Vučić.

Kako je istakao, Srbija je uspela da izmeni nekoliko bitnih tačaka Deklaracije učesnika Samita, tako da više ne piše da se zemlje obavezuju, već se podstiču da se usklade sa merama EU.

"Da, podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine u skladu sa Poveljom UN, što nije slučaj sa brojnim zemljama koje su ovde bile prisutne, ali ćemo istovremeno ostati bez uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, jer to je politika koju vodi Republika Srbija", rekao je Vučić.

Vučić je tako odgovorio na pitanje novinara da li je Srbija, pošto je prisutna u Dubrovniku, prihvatila da uvede sankcije Rusiji, pošto je, kako je rekao novinar, u zajedničkom dokumentu stajalo da se zemlje obavezuju da prihvate sankcije ukoliko ga potpišu.

Vojna pomoć?

Dodao je da je Srbija uspela da promeni još neke tačke zajedničke Deklaracije koje su bile važne.

Srbija je insistirala, naveo je, da se u Deklaraciji ne govori eksplicitno o vojnoj pomoći.

"Može da se govori o svakoj vrsti pomoći, ali nismo želeli da eksplicitno piše i da se eksplicitno govori o vojnoj pomoći, zato je reč, 'vojna' pomoć ispravljena nečim drugim, ali ne stoji više 'vojna' pomoć", rekao je Vučić.

Dodao je da o tački koja se tiče deokupacije Krima, Srbija tražila da se istakne teritorijalni integritet Ukrajine, koji, u skladu sa Poveljom UN Srbija podržava, jer, kako kaže, Srbija ne smatra da su bilo kakva ratna rešenja najbolja rešenja.

Komentarišući izjavu premijera Mađarske Viktora Orbana da region Zapadnog Balkana ne može biti stabilan bez ulaska Srbije u EU, ocenio je da je Balkan prilično stabilan i nada se da će biti još stabilniji.

(EUpravo zato/RTS)