U utorak, 24. februara 2026. obeležavamo četvrtu godišnjicu početka rata u Ukrajini. Ruska invazija je pokrenuta 2022. godine i od tada traje već gotovo četiri godine, sa dramatičnim posledicama po mir i bezbednost, pre svega u Ukrajini, ali i u celoj Evropi.
Tim povodom je u Evropskoj kući u Beogradu organizovan poseban događaj tokom kojeg je predstavljeno istraživanje Demostata o uticaju ruske propagande na srpske medije i javno mnjenje, koje ukazuje na prisutnost različitih narativa i dezinformacija u domaćem medijskom prostoru.
Prisutnima se, pre nego što su panelisti započeli predstavljanje nalaza istraživanja, obratio novoimenovani ambasador Ukrajine u Beogradu, NJ.E. Oleksandar Litvinenko, ističući značaj istine i solidarnosti u vremenima rata, nakon čega su govorili Zoran Panović i Milorad Mandić iz Demostata, koji su detaljnije predstavili rezultate Demostatovog istraživanja o tome kako ruski narativi oblikuju informacije u srpskim medijima i kako to utiče na percepciju rata u Ukrajini.
"Ruska propaganda ubija kao njihova raketa ili tenk"
Ambasador Litvinenko je kazao da ruska propaganda nije manje opasna od tenkova i raketa.
"Veoma mi je važno da govorim danas o temi ruske propagande. Ona, na neki način, nije manje opasna od ruskih tenkova i raketa, jer tenkovi i rakete uništavaju imovinu i ubijaju ljude, ali propaganda uništava umove i takođe može da ubije. Danas ćemo analizirati kako propaganda funkcioniše, zbog čega se koristi, šta je njen cilj i, što je možda najvažnije, šta možemo učiniti povodom toga. Ne možemo naterati Rusiju da prestane sa propagandom, jer je to deo njihovog načina života. Ne možemo promeniti okruženje u kojem deluju, jer je ono oblikovano razvojem tehnologija. Ali možemo prilagoditi svoje misli i svest toj situaciji, ne verovati svemu što vidimo u štampi, na televiziji ili internetu, nego razmišljati, analizirati, razumeti, i pre svega ostati čovek", kazao je ambasador Litvinenko.
Kako je ukazao, već od vremena Platonovog "Mita o pećini" ljudska civilizacija pokušava da razotkrije manipulacije različitih grupa i da sagleda šta je istinski važno - naše interese, vrednosti i način života.
Upravo zato, kako je zaključio, "ova diskusija je mali, ali vrlo konkretan korak u pravom pravcu".
Proruski narativi, "trampizam" i složen balans geopolotičkih i nacionalnih interesa
Zoran Panović iz Demostata predstavio je rezultate istraživanja o uticaju ruske propagande na srpske medije i javno mnjenje, ističući kompleksnost i višeslojnost ovog fenomena.
On je naglasio da ruska propaganda u Srbiji često projektuje narative ratova iz 1990-ih na sukob u Ukrajini, što dovodi do iskrivljenih percepcija i emotivnih, često iracionalnih reakcija javnosti.
Panović je podsetio i na ranija istraživanja Demostata o geopolitičkim orijentacijama građana Srbije. Na primer, istraživanje iz 2016. pokazalo je da je među domaćim političarima najpopularniji bio Josip Broz Tito, dok je Vladimir Putin prednjačio među svetskim liderima. Iako je popularnost Putina u Srbiji i dalje visoka, pojavila su se i nova imena, poput Si Đinpinga.
Govoreći o medijskoj slici, Panović je istakao da srpski mediji često naglašavaju proruske narative, dok se u isto vreme ne zanemaruju i dobri odnosi Srbije i Ukrajine, što odražava složen balans geopolitičkih i nacionalnih interesa.
"Istraživanja pokazuju da deo javnog mnjenja izražava emotivnu i ideološku podršku Rusiji, dok se realni konflikti u Ukrajini reinterpretiraju kroz prizmu lokalnih istorijskih sukoba", kazao je on.
Panović je dodatno objasnio da je u srpskom javnom mnjenju često izražen takozvani "trampizam", odnosno afektivna podrška bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu, koja je delimično povezana sa očekivanjima o poboljšanju odnosa SAD i Rusije, a samim tim i sa Srbijom.
"Sve ove tendencije ukazuju na složenu mrežu propagandnih i geopolitičkih uticaja, gde se percepcija rata u Ukrajini oblikuje kroz istorijske, medijske i emotivne okvire, stvarajući izazove za racionalnu procenu i razumevanje sukoba", naveo je on.
Panović je zaključio da ova situacija reflektuje i globalnu neizvesnost i potrebu za kritičkom analizom medijskih narativa, ističući značaj ovakvih istraživanja kao koraka ka razotkrivanju propagande i jačanju informisane javnosti.
Kako mediji oblikuju percepciju rata u Ukrajini u Srbiji?
Milorad Mandić je podsetio je da 24. februara 2026. navršava se tačno četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu.
"Tačno pre četiri godine, kolega Panović i ja smo sedeli u jednom kafiću u Novom Sadu i pratili vesti iz celog sveta. Svi smo se potajno nadali da do napada neće doći. Međutim, kada se to desilo, postalo je jasno da ulazimo u dugotrajan i tragičan sukob -- rat koji traje duže nego sukob između nemačkog Vermahta i Crvene armije", istakao je Mandić.
On je posebno osvrnuo na formiranje kulta ličnosti Vladimira Putina u Srbiji, koji, prema njegovim rečima, „počinje još pre dolaska sadašnje vlasti" i kulminira simboličkim događajima poput posete Putina stadionu Crvene zvezde u društvu tadašnjeg premijera Mirka Cvetkovića.
"Moramo praviti razliku između rusofilije i putinofilije", napomenuo je Mandić, ističući da se rat u Ukrajini često personifikuje kroz lik Putina, dok predsednik Zelenski ne dobija istu medijsku reprezentaciju.
Mandić je objasnio da su početna izveštavanja srpskih nacionalnih medija o ratu u Ukrajini bila senzacionalistička i propagandna, sa preferencijom za rusku stranu, dok su sofisticiraniji medijski kanali davali "pojačanu pažnju ruskim komentarima i kulturnim sadržajima, poput ruskih filmova o Drugom svetskom ratu".
Prema njegovim rečima,"čak i kada su prikazivali informacije iz ruskih državnih medija, interpretacije su često bile pristrasne i dodatno oblikovane za domaću publiku".
Govoreći o raskoraku između zvanične politike Srbije i dominantnog javnog mnjenja, Mandić je naveo:
"Politika neutralnosti u međunarodnim odnosima često dolazi u sukob sa većinskim proruskim sentimentom građana Srbije. To se vidi i u izveštavanju nacionalnih medija koji slede državni narativ, ali pritom nastavljaju da podržavaju emotivne i ideološke stavove javnosti."
On je takođe ukazao na prisutnu "hipokriziju" među građanima.
"Iako je Rusija najbliži saveznik u percepciji građana, kada se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili lečenju, većina ispitanika bi se opredelila za zemlje Evropske unije, SAD, Kanadu ili Australiju", naveo je on.
Mandić je naglasio da su u medijima tokom rata posebno istaknuti izazovi poput izveštavanja o naftnoj industriji Srbije, prodaji municije i drugim pitanjima koja povezuju domaću politiku i ruski uticaj.
"Takve kritike iz Rusije su često relativizovane i gurane pod tepih, dok su druge informacije pažljivo filtrirane", dodao je.
Zaključujući, Mandić je istakao da "ulazimo u petu godinu tragičnog rata u Ukrajini, a situacija u medijima se menja, pristrasnost je i dalje prisutna, ali je sve kompleksnije pratiti kako se geopolitičke okolnosti i reakcije javnosti razvijaju".
On je najavio da će Demostat nastaviti monitoring i analize situacije u medijima od početka marta 2026. godine.
Foto-izložba “Oživeće u slavi i moći”
Izložba "Oživeće u slavi i moći" biće postavljena u Evropskoj kući u Beogradu od 24. februara do 6. marta. Svečano otvaranje zakazano je za sutra u 12 časova, a prisustvovaće Oleksandr Litvinenko, ambasador Ukrajine u Republici Srbiji, i Andreas fon Bekerat, ambasador Evropske unije u Beogradu.
Foto-izložba prikazuje scene uništenja verskih objekata tokom ruske invazije, obuhvatajući najmanje 500 lokacija, od manastira, crkava, džamija i sinagoga, do arhitektonskih i umetničkih spomenika od izuzetne kulturne vrednosti.
Posebno pogođene oblasti su Donjeck, Lugansk, Harkov, Kijev, Herson i Zaporožje, a broj oštećenih objekata raste gotovo svakodnevno.
Cilj izložbe je da dokumentuje i učini vidljivim svetinje različitih vera u Ukrajini, oštećene ili uništene od 2022. godine.
Pored što izaziva tugu i ogorčenje, izložba šalje i poruku otpornosti ukrajinskog duha i vere u obnovu duhovnog nasleđa zemlje.
Nakon Beograda, izložba će biti prikazana u Novom Sadu od 10. do 15. marta, u prostorijama OPENS-a.
(M.A./EUpravo zato)