Upotreba veštačke inteligencije u medicini sve je prisutnija i donosi značajne promene u načinu na koji se dijagnostikuju i leče pacijenti.
Nedavna studija u časopisu "The Lancet Gastroenterology & Hepatology" upozorava da prekomerno oslanjanje na AI može imati i negativne posledice, poput smanjenja sposobnosti lekara da prepoznaju predkancerozne promene tokom kolonoskopije. Ispostavlja se da rutinska upotreba veštačke inteligencije, iako povećava trenutnu preciznost, može dovesti do postepenog gubitka stručnosti.
S druge strane, iskustva iz prakse pokazuju da AI i robotska asistencija u određenim oblastima medicine mogu biti izuzetno korisni. Primer su operacije limfnog bajpasa u Univerzitetskoj bolnici u Briselu, gde robotski sistem Simani omogućava hirurzima da izvode izuzetno precizne zahvate.
Ovi primeri istovremeno osvetljavaju potencijal i rizike veštačke inteligencije u medicini, pokazujući da njen uticaj zavisi od konteksta i načina primene.
Kad veštačka inteligencija nije saveznik?
Veštačka inteligencija može učiniti kolonoskopije preciznijim, ali po cenu toga da lekari mogu gubiti same veštine koje je tehnologija trebala da podrži.
Rutinska upotreba sistema za kolonoskopiju uz podršku AI može dovesti do smanjenja sposobnosti iskusnih endoskopa da otkriju adenom, predkancerozne promene u crevu, bez upotrebe tehnologije, sugeriše nova studija u časopisu "The Lancet Gastroenterology & Hepatology".
Istraživači su analizirali kolonoskopije 1.443 pacijenata koji su prošli kolonoskopiju bez AI pre i posle uvođenja AI u četiri centra u Poljskoj tokom šest meseci. Pre nego što je AI uveden, kliničari su adenome otkrivali u 28,4 posto slučajeva. Tri meseca nakon što je AI postao standard, stopa otkrivanja pala je na 22,4 posto, pad od šest procenata.
"Naši rezultati su zabrinjavajući s obzirom na to da se primena AI u medicini brzo širi", rekao je koautor studije Marcin Romańczyk sa Akademije Silezije u Poljskoj. On je pozvao na dodatna istraživanja o uticaju AI na veštine zdravstvenih profesionalaca u različitim oblastima medicine.
Kolonoskopija je jedan od najučinkovitijih alata za prevenciju raka debelog creva, jer omogućava da se adenomi uoče i uklone pre nego što postanu kancerogeni. AI asistencija izazvala je oduševljenje poslednjih godina, s više studija koje pokazuju veće stope otkrivanja kada se koristi.
Ali nalazi studije pokreću zabrinutost zbog "gubitka veštine", sporog propadanja stručnosti kada se lekari previše oslanjaju na automatsku podršku. Rezultati takođe postavljaju pitanja o ranijim randomizovanim kontrolisanim studijama koje su prijavile veće stope otkrivanja adenoma uz AI nego bez njega.
"Moguće je da kolonoskopija bez AI u ovim studijama nije ista kao standardna kolonoskopija bez AI, jer su endoskopisti u studijama mogli biti negativno pogođeni stalnom izloženošću AI", rekao je drugi koautor studije, Juiči Mori sa Univerziteta u Oslu u Norveškoj. Autori upozoravaju da posmatračka priroda studije znači da su drugi faktori takođe mogli igrati ulogu.
Roboti asistiraju pri operaciji limfnog bajpasa
Nasuprot ovoj studiji, praksa je pokazala da u nekim oblastima pomoć veštačke inteligencije i robotske asistencije može biti više nego dragocena. Primer za to dolazi iz Univerzitetske bolnice u Briselu, koja je postala prva u svetu koja je uspešno izvela 100 operacija limfnog bajpasa uz pomoć hirurškog robota, kod pacijenata koji pate od hroničnog oticanja ekstremiteta.
Limfedem, stanje koje nastaje usled poremećaja u limfnom sistemu i dovodi do upornog otoka, bola i smanjene pokretljivosti, najčešće se javlja kao posledica lečenja raka. Tradicionalne metode lečenja, poput kompresionih čarapa i masaža, često pružaju samo privremeno olakšanje. Međutim, robotski potpomognuta operacija limfnog bajpasa nudi dugoročno rešenje i značajno poboljšava simptome i funkciju uda.
Ove minimalno invazivne intervencije omogućavaju brži oporavak i često se izvode samo uz lokalnu anesteziju. Pacijenti mogu pratiti operaciju na ekranu dok hirurzi objašnjavaju svaki korak, što dodatno smanjuje stres i čini proces manje traumatičnim.
Simani robotski sistem, korišćen u Briselu, može da umanji pokrete hirurga i eliminiše najmanje podrhtavanje ruku, što omogućava izvođenje mikro i super-mikrohirurških zahvata sa izuzetnom preciznošću. Nakon 100 uspešno završenih operacija, Univerzitetska bolnica u Briselu postala je najiskusniji centar na svetu za ovu vrstu mikrokirurgije, a dr Aleksandru Nistor, koji je lično izveo sve intervencije uz asistenciju robota, ističe koliko je ova tehnologija promenila pristup lečenju limfedema.
Ovaj primer pokazuje da, iako preterana zavisnost od AI može dovesti do gubitka veština u nekim oblastima, u drugim specijalizovanim oblastima, kao što je mikrohirurgija, robotska asistencija može biti ključna za postizanje rezultata koji bi ljudskim rukama bili gotovo nemogući.
(EUpravo zato.rs)