Nobelova nagrada za ekonomiju, za razliku od one za fiziku, hemiju, medicinu, književnost i mir, nije bila deo originalnog plana Alfreda Nobela.
Kada je švedski pronalazač 1895. godine napisao svoj testament, u njemu je jasno naveo pet oblasti u kojima će se svake godine dodeljivati priznanje za najveće doprinose čovečanstvu – ekonomiju nije smatrao bitnim faktorom.
Ova nagrada pojavila se decenijama kasnije, tačnije 1968. godine, kada je Švedska narodna banka (Sveriges Riksbank), povodom svog 300. jubileja, odlučila da ustanovi novo priznanje u čast Alfreda Nobela.
Zvaničan naziv nagrade glasi: "The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel", što u bukvalnom prevodu znači: "Nagrada Švedske narodne banke za ekonomske nauke u sećanje na Alfreda Nobela."
Prvi put je dodeljena 1969. godine, a prvi laureati bili su Ragnar Friš i Jan Tinbergen, za pionirski rad u ekonometriji - spoju matematike, statistike i ekonomskih teorija.
Iako nije deo Nobelovog testamenta, nagrada se dodeljuje po istim pravilima kao i ostale: uz nadzor Nobelove fondacije i na godišnjicu Nobelove smrti. Laureati dobijaju medalju, diplomu i novčanu nagradu, baš kao i ostali dobitnici.
Među istoričarima i delom javnosti i danas postoji izvesna doza kontroverze - neki smatraju da ekonomija, kao društvena nauka, ne bi trebalo da deli istu težinu sa "naučnim" disciplinama koje je Nobel prvobitno zamislio. Drugi, pak, tvrde da je ekonomija postala nezaobilazan deo savremenog sveta i da upravo zato zaslužuje svoje mesto među Nobelovim priznanjima.
Nagrada je tokom godina postala ravnopravan deo Nobelove tradicije i svake godine otvara rasprave ne samo o teorijama i modelima, već i o tome kako brojevi i tržišta oblikuju živote ljudi. Do sada je dodeljena 56 puta, a ukupno ju je dobilo 96 laureata, među kojima su samo tri žene.
Prošle godine nagrada je otišla u ruke Darona Ačemoglua, Sajmona Džonsona i Džejmsa Robinsona, koji su u svojoj studiji istraživali značaj društvenih institucija za prosperitet jedne zemlje.
Komitet je tada saopštio da društva sa lošom vladavinom prava i institucijama koje eksploatišu stanovništvo ne generišu rast niti promene nabolje, a istraživanje prošlogodišnjih laureata pomoglo nam je da razumemo i zašto.
Ovogodišnji dobitnici Nobela za ekonomiju - otkrivaju kako nove tehnologije pokreću održiv rast
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju su Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit, čije je istraživanje objasnilo kako inovacije i tehnologija podstiču održivi ekonomski rast i poboljšavaju kvalitet života.
Mokir je kroz istraživanje pokazao da je za stalni napredak ključno ne samo otkriti šta funkcioniše, već i razumeti zašto funkcioniše - jer tek naučno objašnjenje omogućava da se znanje nadograđuje. Takođe je istakao značaj društava koja su otvorena za nove ideje.
Agion i Hauit razvili su koncept "kreativne destrukcije" - procesa u kome nove tehnologije i proizvodi zamenjuju stare, pokrećući rast, ali i stvarajući gubitnike među zastarelim industrijama.
Njihov zajednički rad pokazuje da napredak nije dat sam od sebe, već zahteva stalno podsticanje inovacija i spremnost na promene, kako bi se izbegla stagnacija i sačuvala dinamika razvoja.
Izvor: The Nobel Prize