Brisel je izgradio jedan od najobuhvatnijih regulatornih sistema na svetu kada je reč o digitalnim tehnologijama. Međutim, stručnjaci smatraju da je došlo vreme da se nadzor i sprovođenje tih pravila objedine u okviru jedne evropske institucije, kako bi se prevazišla fragmentacija koja trenutno otežava njihovu primenu.
Pravila EU u digitalnom sektoru obuhvataju više od 171 zakona i čak 315 regulatornih tela. Takva struktura, ocenjuju autori analize, postala je previše složena i dovela do ozbiljnog jaza u sprovođenju propisa, zbog čega EU ima sistemski problem da dosledno primenjuje sopstvena pravila.
To je zaključak analize koju su napisali Kaj Cener, šef kabineta nemačkog poslanika u Evropskom parlamentu Aksela Fosa iz Evropske narodne partije, i Marija Kumen, nezavisna analitičarka koja se bavi tehnologijom i demokratijom. Oni predlažu osnivanje Evropske agencije za sprovođenje digitalnih propisa.
Autori smatraju da je pojednostavljivanje sistema hitno potrebno, posebno sada kada Brisel počinje punu primenu ključnih digitalnih zakona, među kojima su Akt o veštačkoj inteligenciji, Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o digitalnim tržištima (DMA).
"Primena Akta o veštačkoj inteligenciji, DSA i DMA se intenzivira, ali je njihovo sprovođenje podeljeno između više od 300 evropskih i nacionalnih institucija, od kojih mnoge nemaju dovoljno zaposlenih, stručnog znanja ili nezavisnosti da bi pravila primenjivale na dosledan način", rekla je Kumen za Euronews.
Evropska komisija istovremeno donosi i sprovodi pravila
Prema mišljenju autora, deo problema predstavlja i sama Evropska komisija, koja ima ključnu ulogu u sprovođenju najvažnijih digitalnih propisa. Komisija istovremeno učestvuje u donošenju pravila, nadzire njihovu primenu i vrši procene, dok paralelno pregovara sa stranim državama.
Autori upozoravaju da je izvršna vlast EU, osim što predstavlja najvažnijeg regulatora u oblasti digitalnih tehnologija, zadužena i za pregovore sa trećim zemljama o pitanjima poput trgovine i bezbednosti. Zbog toga može biti izložena političkim pritiscima, pa čak i u iskušenju da unapred ublaži ili odloži sprovođenje pojedinih pravila.
Prošle godine pojavili su se navodi u medijima da je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič lobirao za odlaganje antimonopolske kazne protiv kompanije Google, strahujući da bi takva odluka mogla da ugrozi krhko trgovinsko primirje između EU i SAD, poznato kao Turnberi sporazum.
Kumen i Cener ocenjuju da kombinacija geopolitičkih pritisaka, podeljenog sistema nadležnosti, interesa najuticajnijih država članica i nedostatka resursa zajedno stvaraju ozbiljan jaz u sprovođenju propisa. Posledica je, kako navode, da digitalna pravila EU često ne daju rezultate kakve bi trebalo da daju u praksi.
Predlog u tri faze
Ideja o centralizovanju nadzora nad digitalnim propisima nije nova, ali je u prošlosti nailazila na snažan otpor. Brisel i nacionalne vlade nerado bi se odrekli dela svojih regulatornih ovlašćenja, dok države članice nisu bile spremne da finansiraju novu i potencijalno skupu evropsku instituciju.
Autori analize zato predlažu pristup u tri faze.
Prvi korak bio bi osnivanje privremenog foruma za saradnju koji bi povezao postojeća regulatorna tela. U srednjem roku taj forum bi prerastao u Evropsku agenciju za sprovođenje digitalnih propisa, dok bi ona dugoročno, nakon izmene evropskih ugovora, dobila potpuno nezavisan status.
Kumen i Cener smatraju da je sada pravi trenutak za pokretanje ovog procesa. Evropska komisija uskoro treba da započne široku reviziju evropskog zakonodavstva u oblasti digitalnih tehnologija, dok pregovori o narednom dugoročnom budžetu EU ulaze u ključnu fazu.
"Otvorio se redak trenutak da se ovaj problem reši sistemski, umesto da se slučaj po slučaj popravljaju nedostaci", rekla je Kumen.
Ona je upozorila da bi, ukoliko EU propusti ovu priliku, naredni povoljan trenutak za suštinsku reformu mogao da se pojavi tek za sedam godina.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)