Biootpad, odnosno organski otpad koji nastaje u domaćinstvima, baštama, parkovima, tokom pripreme hrane, kao i u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, čini gotovo 40 odsto ukupnog komunalnog otpada u Srbiji, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine.
Međutim, ovaj otpad, ukoliko se pravilno ne zbrinjava, može imati ozbiljne posledice po životnu sredinu.
Prilikom razgradnje u deponijama dolazi do oslobađanja metana, jednog od najjačih gasova sa efektom staklene bašte, i zagađenja voda.
Ipak, stručnjaci ukazuju da Srbija ima veliki energetski potencijal u biootpadu.
Procenjuje se da bi količina prerađenog otpada mogla biti i do 15 puta veća od sadašnjih 200.000 tona godišnje.
Trenutno u zemlji postoji 44 biogasna postrojenja ukupne snage od oko 44 MW, a dodatnih 54 MW je u fazi pripreme. Ova postrojenja, pored struje i toplote, mogu proizvoditi i biometan - gorivo koje bi moglo da zameni deo uvoznog gasa i doprinese smanjenju emisija iz saobraćaja.
Projekti za prikupljanje i korišćenje biootpada
Kao deo procesa usklađivanja sa standardima EU, pokrenut je projekat "Biootpad - pet regiona" (BW5R), vredan 14,1 milion evra.
Cilj je uvođenje sistema za odvojeno sakupljanje biootpada u 25 lokalnih samouprava - od Subotice do Pirota.
Domaćinstva i firme biće motivisani da kompostiraju organski otpad, a procenjuje se da bi se ovim projektom moglo preusmeriti do 40.000 tona zelenog otpada godišnje sa deponija. Kompostiranjem se ne samo štiti klima, već se doprinosi razvoju cirkularne ekonomije.
Inovacije iz Niša - pametni komposter "EcoTERRA"
Jedan od primera kako se ovaj potencijal može iskoristiti dolazi iz Niša, gde je tim Composmartech razvio pametni komposter pod nazivom EcoTERRA.
Uređaj automatski prati i optimizuje proces kompostiranja pomoću senzora i napaja se solarnom energijom.
Komposter omogućava svakodnevno dodavanje otpada, a kompost se dobija nakon oko dva meseca.
Proizvod je prvenstveno namenjen malim poljoprivrednicima i hobistima, ali postoji i verzija za veće sisteme poput vinarija, destilerija ili prehrambene industrije.
Korišćenjem kompostera, korisnici ne samo da smanjuju troškove odvoza otpada, već i dobijaju besplatno prirodno đubrivo koje može doprineti prelasku na organsku proizvodnju.
U planu je i širenje prodaje na regionalna tržišta, razvoj mobilne aplikacije za praćenje procesa, kao i izgradnja centra za kompostiranje za firme koje nemaju uslove da to rade na svojoj lokaciji.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)