Dok Evropa decenijama sistematski razvija strategije za grejanje, oblast hlađenja ostaje zapostavljena - a sve je jasnije da je bez nje nemoguće obezbediti zdravlje, energetsku stabilnost i bezbednost građana u uslovima sve učestalijih toplotnih talasa.
Prema analizi Atlantskog saveta, dok su grejanje i zimska energetska bezbednost definisani kroz organizovane državne mere poput strateških rezervi gasa i subvencija, hlađenje se u Evropi razvijalo stihijski.
Sistem je neravnomerno raspoređen, neefikasan i često dostupan samo imućnijima, upozorava analitičar Andrej Kovatariju.
Klima-uređaji - luksuz za bogate?
Rast broja klima-uređaja u Evropi najviše se beleži u poslovnim prostorima i domovima građana sa višim prihodima. Međutim, veliki deo tih sistema je zastareo, loše održavan i postavljen u zgradama bez adekvatne izolacije, što dodatno opterećuje elektroenergetsku mrežu.
Za razliku od grejanja, koje je uvršteno u javne i energetske politike, hlađenje je prepušteno pojedinačnim odlukama - "po domaćinstvu i kancelariji", bez šire strategije i planiranja, kaže Kovatariju. Zbog toga je čitava oblast neregulisana i nepravedno raspodeljena.
Vrućina razara infrastrukturu
Toplotni talasi ne samo da povećavaju potrošnju struje, već trajno oštećuju energetsku infrastrukturu. Suše smanjuju proizvodnju hidroelektrana, visoke temperature onemogućavaju hlađenje reaktora u nuklearkama, a vrućina pregreva transformatore i provodnike.
Zbog toga se države sve više oslanjaju na fosilna goriva - gas i ugalj, što povećava i zavisnost od spoljnih isporuka, pa i iz Rusije. Istovremeno, rastu emisije gasova staklene bašte, a električna energija postaje skuplja, posebno za siromašnije građane koji je sve teže mogu priuštiti.
Hlađenje mora postati deo energetske politike
Rešenja poput daljinskog hlađenja, energetski efikasnih zgrada i urbanističkih prilagođavanja mogu ublažiti posledice toplotnih talasa, smanjiti potrošnju goriva i omogućiti pravedniji pristup hlađenju.
Kovatariju naglašava potrebu za javnim i privatnim ulaganjem, kao i za modernizaciju postojećih sistema.
"Hlađenje nije luksuz, ono postaje ključni faktor za očuvanje zdravlja, ekonomske sigurnosti i otpornosti na klimatske krize", zaključuje autor, uz upozorenje da Evropa bez jasne strategije za borbu protiv vrućina rizikuje česte energetske i društvene krize.
(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)