Za zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu 1,5 milijardi evra do 2030! Fokus na "tajnom oružju" za zeleni odgovor

Predstavljajući Regionalno klimatsko partnerstvo između Nemačke i Zapadnog Balkana Ilgin Warneke iz GIZ-a, istakla je da će akcenat biti na razvoju kapaciteta, obrazovanje i ulaganje u napredak veština.

Foto: Snapshot freddy/Shutterstock

Nemačka u saradnji sa GIZ-om planira da do 2030. godine, uloži oko milijardu i po evra kako bi podržala "zelenu" tranziciju u zemljama Zapadnog Balkana.

Državama tog dela Balkana zato je neophodan plan kojim će, za potrebe zelene ekonomije i obnovljivih izvora energije, podržati razvoj ljudskih kapaciteta i modernizaciju obrazovanja. Za evropski zeleni odgovor, prioritet je usaglasiti regionalni Akcioni plan koji će doprineti jačanju zelene infrastrukture, poručeno je, pored ostalog, na skupu koji je početkom jula održan u Skoplju, u organizaciji Inicijative za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope (ERI SEE) i Nemačke razvojne saradnje (GIZ), prenosi eKapija.

Predstavljajući Regionalno klimatsko partnerstvo između Nemačke i Zapadnog Balkana Ilgin Warneke iz GIZ-a, istakla je da će akcenat biti na razvoju kapaciteta, obrazovanje i ulaganje u napredak veština.

Da je "tajno oružje" za evropski zeleni odgovor upravo obrazovanje, ocenio je i direktor kompanije Renergia iz Rumunije i predavač na Tehničkom univerzitetu u Klužu, Alexandar Mureșan. Zato poručuje da je najbitnije ulaganje, ali proporcionalno kako u obrazovanje i ljudske kapacitete, tako i u zelenu infrastrukturu.

Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom u energetskom sektoru značajno je porasla, ocenio je Viktor Dimitrievski, predstavnik kompanije EVN Makedonija. Saglasan je da ubrzano širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, zahteva optimizaciju zapošljavanja, unapređenje pristupa upravljanju ljudskim resursima, i razvoju programa stručne prakse za učenike kroz dualno obrazovanje. Tako bi se, kaže, stvorio kadar koji odgovara novim potrebama, a tranzicija ka obnovljivoj energiji stavlja sve veći teret na obrazovni i poslovni sektor.

Uspešna energetska tranzicija zahteva obrazovanje koje je brzo, fleksibilno i dugoročno orijentisano, naglasila je Šarić, dodajući da su na putu održive budućnosti, nastavnici ključni nosioci promena. Oni moraju širiti znanje iz oblasti obnovljivih izvora energije i održivog razvoja.

Eksterni ekspert Aleksandar Macura, predstavio je nacrt Regionalnog akcionog plana za obrazovanje i obuke u sektoru obnovljivih izvora energije. Dokument je zasnovan na analizi regionalnih politika i rezultatima ankete sprovedene među nastavnicima u zemljama Zapadnog Balkana, sa ciljem identifikovanja potreba u oblasti održivog razvoja i OIE obrazovanja. U okviru radionice koju je moderirao, Macura je zajedno sa učesnicima razmatrao nacrt i izradio konkretne predloge za njegovo unapređenje.

Kako je zaključeno na skupu, koji je realizovan u okviru projekta RESET, završna verzija Akcionog plana biće objavljena na zvaničnom sajtu ERI SEE/RESET.

(EUpravo zato/Ekapija)