Pucanje cevi, iskrivljena vrata i prozori, kao i velike pukotine na zidovima, to su problemi sa kojima se suočava više od 12 miliona nekretnina u Francuska, dok klimatske promene dodatno pogoršavaju stanje.
Naime, ljudskim delovanjem izazvane klimatske promene pojačavaju fenomen poznat kao skupljanje i bubrenje gline (RGA - Retrait-Gonflement des Argiles), koji može ozbiljno da ugrozi stabilnost kuća, naročito porodičnih objekata.
Francuska vlada procenjuje da je više od polovine teritorije zemlje sada u zoni srednjeg ili visokog rizika, posebno kada je reč o kućama građenim od betonskih blokova od 1970-ih godina naovamo.
Zašto dolazi do deformacija kuća?
Tokom sušnih perioda, zemljište bogato glinom gubi vlagu i počinje da se skuplja, što može da destabilizuje temelje kuća. Kada zatim uslede obilne kiše, glina upija vodu i širi se.
Ova smena suše i vlage, koja se ponavlja iz godine u godinu, postepeno slabi tlo i konstrukciju objekata. Problem dodatno pogoršavaju loša drenaža i korenje drveća koje raste preblizu kućama.
Prema podacima Ministarstva za ekološku tranziciju, ovaj fenomen pogađa čak 54 odsto porodičnih kuća u Francuskoj, dok godišnji troškovi odštete dostižu oko milijardu evra.
Najugroženija područja uključuju regione poput Alijea, Dordonje, Tara i severnih delova zemlje, gde se oko tri miliona domova smatra visokorizičnim.
Da li klimatske promene pogoršavaju problem?
Globalno zagrevanje dodatno ubrzava ovaj proces. Više temperature znače češće i intenzivnije toplotne talase, ali i obilnije padavine.
Naime, sa svakim porastom temperature za 1°C, atmosfera može da zadrži oko 7 odsto više vlage, što povećava rizik od jakih kiša i poplava.
Francuska je prošle godine već osetila posledice: ekstremne vrućine dovele su do suša, dok su temperature u avgustu dostizale i 43,4°C, čineći leto 2025. jednim od najtoplijih u istoriji.
Istraživanja pokazuju da su klimatske promene bile odgovorne za čak 68 odsto od oko 24.400 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom tog leta, od čega je 1.444 zabeleženo upravo u Francuskoj.
S druge strane, početkom ove godine zabeležen je i rekordni period padavina, koji je trajao više od mesec dana i izazvao velike poplave, zbog kojih je oko 4.000 ljudi moralo da napusti svoje domove.
Kakve su prognoze i rešenja?
Prema procenama britanske Met Office, 2026. bi mogla biti još jedna izuzetno topla godina, sa globalnim temperaturama oko 1,4°C iznad predindustrijskog nivoa.
To znači da bi se ciklusi suša i obilnih kiša mogli nastaviti, uz sve veće posledice po stambene objekte.
Kako bi ublažila problem, francuska vlada pokrenula je poseban fond za prevenciju, koji ima za cilj procenu rizika i sprovođenje zaštitnih radova pre nego što dođe do oštećenja.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)