Zabranjuju izvoz, smanjuju akcize: Kako zemlje Balkana reaguju na globalnu energetsku krizu?

Kako bi ublažile posledice energetske krize, vlade Balkana smanjuju akcize i kontrolišu cene goriva, ali mere su kratkoročne.
Foto: Shutterstock

Kako globalna energetska kriza sve snažnije pogađa tržišta, zemlje Balkana pokušavaju da ublaže posledice naglog rasta cena goriva kombinacijom hitnih i često nepopularnih mera.

U fokusu su pre svega očuvanje stabilnog snabdevanja i sprečavanje naglog udara na standard građana i privrede.

Najčešći potezi uključuju privremenu zabranu izvoza nafte i naftnih derivata, ali i smanjenje akciza, odnosno državnih dažbina koje čine značajan deo cene goriva.

Time države praktično svesno odustaju od dela budžetskih prihoda kako bi sprečile još veći rast cena na pumpama.

Pritisak na tržište dodatno je pojačan poremećajima u snabdevanju na globalnom nivou, pre svega zbog krize na Bliskom istoku i problema u transportu nafte kroz Ormuski moreuz, jedan od ključnih energetskih koridora.

Takva situacija već je dovela do skoka cena sirove nafte i otežanog rada rafinerija i distributera širom sveta.

U regionu se efekti osećaju gotovo trenutno.

Cene goriva rastu u svim zemljama, dok pojedine vlade pokušavaju da ograniče posledice i spreče nestašice.

Slovenija je, na primer, otišla i korak dalje uvođenjem ograničenja u prodaji goriva, kako bi sprečila preveliku potražnju i "prelivanje“ kupaca iz susednih država.

S druge strane, Srbija i neke druge zemlje fokus su stavile na fiskalne mere - smanjenje akciza i kontrolu cena, uz istovremeno osiguravanje dovoljne količine goriva na domaćem tržištu.

U pojedinim slučajevima, uvedena je i zabrana izvoza kako bi se sprečilo da domaće zalihe odlaze u inostranstvo u trenutku kada je neizvesnost najveća.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da su ove mere kratkoročne i da ne rešavaju suštinski problem , a to je zavisnost regiona od uvoza fosilnih goriva. Ako poremećaji na globalnom tržištu potraju, države bi mogle biti prinuđene i na dodatne korake, uključujući ograničavanje potrošnje ili nove intervencije na tržištu.

U takvim okolnostima postaje jasno da energetska stabilnost više nije samo ekonomsko pitanje, već i političko i bezbednosno, a Balkan, kao uvozno zavisan region, posebno je osetljiv na svaku promenu na svetskom tržištu energije.

(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)