U Švedskoj je u toku izgradnja ogromnog novog naselja, ali ono ne nastaje od čelika i betona, već je glavni građevinski materijal - drvo.
Deo glavnog grada Stokholma pretvara se u, kako navodi investitor Atrijum Ljungberg, "najveći drveni građevinski projekat na svetu". U razvoj će biti uloženo oko 1,1 milijardi evra.
Industrijska zona Sikla, južno od centra Stokholma i nekada poznata po proizvodnji dizel motora, sada dobija novo lice. Drvo će koristiti kako za konstrukciju, podove, tako i za zidove budućih zgrada.
Na prostoru od 250.000 kvadratnih metara nići će drvene stambene zgrade, kancelarije, škole i prodavnice, koje će se uklapati u postojeće objekte, od kojih su neki već pretvoreni u biblioteke ili bioskope.
Kako je za CNBC izjavio Hokan Hilengren, direktor za razvoj poslovanja u kompaniji Atrijum Ljungberg, cilj je da Sikla postane primer održivog urbanog razvoja.
Građevinski sektor danas učestvuje sa 37 odsto u ukupnim emisijama ugljen-dioksida na globalnom nivou, što ga, prema podacima Programa UN za zaštitu životne sredine, čini najvećim zagađivačem kada je reč o gasovima sa efektom staklene bašte.
"Mi radimo u sektoru u kojem je moguće napraviti razliku. Ako promenimo način na koji gradimo i upravljamo zgradama, možemo značajno smanjiti ekološki otisak", rekao je Hilengren.
Ovakav pristup deo je cilja kompanije da do 2030. godine svede emisije iz gradnje gotovo na nulu - odluka koju Hilengren opisuje kao hrabru i zahtevnu.
Studije pokazuju da masivne drvene konstrukcije emituju znatno manje štetnih gasova u odnosu na objekte od čelika ili betona. Tako, na primer, istraživanje američke Službe za šume iz 2024. godine pokazuje da drvene zgrade imaju potencijal zagrevanja planete koji je najmanje 81 odsto manji u odnosu na beton, dok je kod čelika taj procenat 76 odsto.
Drvo ima dugu tradiciju u Švedskoj
Pošto je skoro 70 odsto teritorije Švedske prekriveno šumama, korišćenje drveta u građevinarstvu ima dugu tradiciju.
"Imamo duboku kulturnu vezu sa šumama. Mnogi Šveđani provode vreme u šumi radi opuštanja i rekreacije. Osim toga, šume su važan deo naše ekonomije, ne samo u građevinarstvu, već i u energetici, industriji papira i proizvodnji bioloških materijala", kaže Oskar Norelijus, glavni arhitekta u studiju Vajt Arhitekter, koji radi na ovom projektu zajedno sa Atrijum Ljungbergom.
Hilengren ipak napominje da su drvene zgrade u Švedskoj do sada bile uglavnom pojedinačne kuće, pa je ideja da se čitav urbani prostor gradi od drveta nešto sasvim novo.
Norelijus je projektovao i Saru Kulturhus, zgradu od 20 spratova u severnoj Švedskoj, u kojoj se nalaze muzej, galerije, sala za događaje, biblioteka i hotel od 200 soba, poznat kao Wood Hotel (Drveni hotel). Taj projekat je pomogao stručnjacima iz industrije da sagledaju mogućnosti većih drvenih konstrukcija, koje su se do tada često smatrale problematičnim zbog protivpožarnih propisa.
"Uspešno smo promenili način razmišljanja, sada se drvo ne vidi kao ograničenje, već kao pokretač arhitekture", kaže Norelijus.
Prva faza projekta biće stambeni blok sa 80 stanova, pod nazivom Kvart 7, čija se izgradnja završava do kraja 2025. godine, dok arhitektonski biro White Arkitekter trenutno radi na dizajnu prve poslovne zgrade u Sikli.
Planirana je i izgradnja objekata mešovite namene, koji bi mogli da se transformišu iz stanova u kancelarije, čime bi zgradama bio obezbeđen "drugi život". Planirano je da do 2027. godine bude izgrađeno još oko 2.000 stanova.
Ljudi vole drveće
Pored održivosti, tu je i emocionalni faktor: ljudi jednostavno vole drveće.
"Posetioci Sare Kulturhus često grle drvene stubove", kaže Norelijus i dodaje da se isto može očekivati i u Sikli, jer će struktura zgrada ostati vidljiva, uključujući cevi i ventilaciju.
"Biće više stubova koje ljudi mogu da dodirnu, oslone se na njih, da ih osete", ističe on.
Kao i druge evropske zemlje, Švedska je prošla kroz krizu tržišta nekretnina kada su kamatne stope skočile tokom 2023. godine. Hilengren navodi da se sada "oseća promena na bolje". S obzirom na to da Sikla ima odličnu saobraćajnu povezanost (vozovi, tramvaji, a uskoro i metro, povezuju je sa centrom Stokholma) očekuje da će interesovanje kupaca i zakupaca rasti.
Iako je betonska ploča u proseku 20 odsto jeftinija od drvene, Hilengren ističe da je gradnja u drvetu znatno brža, što znači da su stanovi i kancelarije ranije spremni za izdavanje.
Na kraju, estetski kvalitet drveta mogao bi se pozitivno odraziti i na prihod investitora.
"Verujemo da stvaramo nešto atraktivno i da ćemo zbog toga ostvariti veće prihode od zakupa", zaključuje Hilengren.
(EUpravo zato/CNBC)