Kada krovovi postanu parkovi: Uz pomoć EU sve je više zelenila i na srpskim zgradama

Osim što poboljšavaju kvalitet vazduha i smanjuju potrošnju energije, zeleni krovovi zadržavaju kišnicu i smanjuju rizik od poplava, a u Srbiji se sve češće uvode kao deo zelene tranzicije.
Zeleni krovovi u Berlinu Foto: Shutterstock/INTREEGUE Photography

Zagađenje vazduha i porast temperatura predstavljaju sve veći problem, naročito u gradovima u kojima je zelenih površina sve manje. Zbog toga se širom sveta sve više podstiču projekti koji doprinose zelenoj tranziciji i održivom razvoju.

Za Srbiju su ovakve inicijative posebno značajne, jer pomažu usklađivanje sa evropskim direktivama, ali i direktno doprinose očuvanju domaće životne sredine. Jedan od takvih projekata, koji je finansijski podržala i Vlada Švajcarske kroz program EU za Zelenu agendu u Srbiji, jeste uvođenje kasetnih zelenih krovova.

Ravni krovovi stambenih zgrada, hala, garaža i poslovnih objekata idealni su za ozelenjavanje. Njihova uloga nije samo estetska, već pre svega ekološka i energetska, jer doprinose smanjenju potrošnje energije za hlađenje leti i zagrevanje zimi.

Zeleni krovovi imaju sposobnost da zadrže veliku količinu kišnice tokom obilnih padavina, čime se rasterećuje kanalizacioni sistem i smanjuje rizik od poplava. Istovremeno poboljšavaju mikroklimu, utiču na kvalitet vazduha i stvaraju staništa za korisne insekte u urbanim sredinama.

Oni štite hidroizolaciju od UV zračenja i mehaničkih oštećenja, čime se njen vek trajanja značajno produžava, objašnjava Dejan Lazić, direktor kompanije Grin dekor.

Kasetni zeleni krov sastoji se od elemenata napravljenih od recikliranih materijala, ispunjenih supstratom i biljkama. Da bi se ovakav krov ugradio, neophodno je proveriti statičku nosivost konstrukcije.

Foto: UNDP

Sa težinom od oko 60 kilograma po kvadratnom metru u potpuno natopljenom stanju, ovaj sistem je prilagodljiv većini objekata. Važno je i da postojeća hidroizolacija bude otporna na korenje biljaka, bez prethodnih oštećenja, kao i da postoji adekvatan sistem za odvod kišnice.

Zeleni krovovi su do sada postavljeni u Beogradu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Pančevu, Subotici i Nišu. Prednost kasetnog sistema je njegova dugotrajnost i lako održavanje, jer se pojedini delovi mogu jednostavno ukloniti tokom radova i kasnije vratiti na svoje mesto.

Foto: UNDP

Biljke na zelenim krovovima apsorbuju ugljen dioksid i proizvode kiseonik, čime direktno doprinose smanjenju zagađenja vazduha. Površina od 200 kvadratnih metara zelenog krova može godišnje da proizvede oko 260 kilograma kiseonika. Najčešće se koriste biljke iz roda sedum, ali postoje i druge vrste prilagođene lokalnim klimatskim uslovima, objašnjava dr Ljiljana Tubić iz Instituta za biološka istraživanja Siniša Stanković.

Kako bi se utvrdilo koje biljke su najpogodnije za zelene krovove u Srbiji, istraživači su testirali 15 autohtonih vrsta tokom jednog vegetacionog perioda. Cilj je bio da se izaberu biljke koje doprinose očuvanju biodiverziteta, cvetaju u različitim periodima godine i efikasno proizvode kiseonik. Rezultati su pokazali da se u domaćim klimatskim uslovima posebno dobro razvijaju žuti zvezdan, vlašac i prkos. Pravilno održavanje je ključno kako bi zeleni krov ispunio svoj puni potencijal.

Foto: UNDP

Projekti poput EU za Zelenu agendu u Srbiji važni su jer podstiču održivi razvoj, jačaju ekološku svest i pomažu privredi da svoje poslovanje uskladi sa evropskim standardima zaštite životne sredine.

Kroz primenu inovativnih i ekološki prihvatljivih praksi unapređuje se kvalitet života građana, smanjuje zagađenje vazduha, vode i zemljišta, čuva biodiverzitet i povećava energetska efikasnost, ističe Miroslav Tadić iz UNDP-a.

Stručnjaci upozoravaju da zelena rešenja moraju biti dugoročno održiva i primenljiva i nakon završetka pojedinačnih projekata. Saradnja sa institucijama poput Privredne komore Srbije, međunarodnim razvojnim bankama i domaćim finansijskim sektorom neophodna je kako bi se obezbedila finansijska podrška i dostupnost zelenih tehnologija.

Srbija se nalazi na putu zelene tranzicije.

Uz podršku međunarodnih partnera razvijena je Strategija zaštite životne sredine, Zelena agenda Srbije, koja definiše prioritete ulaganja u narednoj deceniji i postavlja temelje za održivo finansiranje. Do sada je podržano više od sto zelenih projekata u javnom i privatnom sektoru, što je dovelo do primene čistijih tehnologija, većeg korišćenja obnovljivih izvora energije i smanjenja zagađenja.

Iako je finansiranje zelenih projekata često izazov, zelena tranzicija i dekarbonizacija predstavljaju dugoročno ulaganje u razvoj, konkurentnost privrede i očuvanje životne sredine, sa koristima koje prevazilaze početne troškove.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)