Još 33 miliona za očuvanje osam prirodnih bisera Srbije: Novac ide za Uvac, Zasavicu, Ovčarsko-kablarsku klisuru...

Država je izdvojila više od pola milijarde dinara za programe zaštite prirodnih dobara, a nova tranša od 33 miliona dinara obuhvata osam područja od nacionalnog značaja.
Uvac je poznat i po beloglavim supovima Foto: Shutterstock

Ministarstarstvo zaštite životne sredine Srbije saopštilo je da je obezbeđeno dodatnih više od 33 miliona dinara subvencija za programe upravljanja u još osam zaštićenih područja od nacionalnog interesa za 2025. godinu.

Subvencije su opredeljene za Specijalni rezervat prirode "Uvac", Predeo izuzetnih odlika "Dolina Pčinje", Specijalni rezervat prirode "Zasavica", Predeo izuzetnih odlika "Ovčarsko-kablarska klisura", Predeo izuzetnih odlika "Potamišje", Predeo izuzetnih odlika "Ade i odseci kod Slankamena", Predeo izuzetnih odlika "Tršić–Tronoša" i Predeo izuzetnih odlika "Planina Rudnik", navedeno je u saopštenju.

"Ovo je treća tranša u tekućoj godini i trudićemo se da i u narednom periodu obezbedimo značajna sredstva za očuvanje naših bisera prirode. Upravljači ovih područja dobiće ovom tranšom više od 33 miliona dinara, čime će biti podržani programi i projekti efikasnog upravljanja tim prirodnim dobrima", kazala je ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov i podsetila da su sredstva obezbeđena na osnovu Uredbe o rasporedu i korišćenju sredstava za subvencionisanje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa.

Dodala je da je resorno ministarstvo za 2025. godinu opredelilo najveći iznos sredstava do sada, ukupno 550 miliona dinara i da su sredstva koja su opredeljena za ovu godinu znatno uvećana u odnosu na prethodnu, a da su udvostručena u odnosu na 2021. godinu.

Ministarka je podsetila da ukupna površina pod zaštitom u Srbiji trenutno iznosi 10,72 odsto teritorije zemlje i dodala da pravo na korišćenje subvencija imaju upravljači nacionalnih parkova i zaštićenih područja proglašenih aktom Vlade Srbije, a na osnovu programa upravljanja zaštićenim područjem za 2025. godinu.

Foto: Stefan Stojanović

"Srbija obiluje prirodnim bogatstvima, a naš zadatak je da o njima brinemo i da ih sačuvamo za buduće generacije. Zato smo opredelili značajna sredstva kako bi u tim područjima mogli da se realizuju projekti neophodni za očuvanje i zaštitu prirode. Sredstva će se koristiti kako bi se očuvalo i unapredilo stanje zaštićenih područja", rekla je Pavkov.

Važne ekološke celine

Zaštićena prirodna područja u Srbiji obuhvataju prostore od posebnog značaja zbog svoje geološke, biološke, ekosistemske i/ili pejzažne raznolikosti. Ona predstavljaju važne ekološke celine i staništa brojnih vrsta, uključujući ptice i druge migratorne životinje, u skladu sa međunarodnim standardima i propisima o zaštiti prirode.

Procena vrednosti i značaja svakog zaštićenog područja vrši se na osnovu izraženosti njegovih prirodnih karakteristika, pojava i procesa koji su od interesa za očuvanje prirodnog nasleđa, kao i prema njegovim funkcijama i nameni u okviru sistema zaštite životne sredine.

Prvo područje koje je stavljeno pod zaštitu na teritoriji današnje Srbije bila je Obedska bara, još davne 1874. godine. Među prvim zaštićenim prirodnim dobrima nalaze se i šumski rezervati Oštrozub, Mustafa i Felješana u okolini Majdanpeka, kao i Vodopad Velika i Mala Ripaljka kod Sokobanje, koji je zaštićen 1949. godine.

Ipak, podaci govore da od 45 zemalja Evrope u bazi UN i Svetske banke, Srbija ima treći najmanji udeo zaštićenih područja u Evropi.

U pitanju je baza koja pokazuje koliki je procenat površine neke zemlje pod zaštitom, bilo da je u pitanju nacionalni park ili neki "niži" oblik zaštite prirode, prenosi Klima 101.

U Srbiji, taj udeo je, kako navode ipak, nešto preko 8 odsto, od svih evropskih država, manji udeo imaju samo Farska ostrva i Bosna i Hercegovina.

Sa druge strane, zemlje regiona kao što su Slovenija, Hrvatska, Bugarska ili Grčka imaju između 35 i 40 odsto svojih teritorija pod zaštitom.

(EUpravo zato)