Izveštaj "Evropska životna sredina 2025", koji svakih pet godina objavljuje Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), donosi zabrinjavajuću sliku o stanju biodiverziteta, vodenih resursa i posledicama klimatskih promena na kontinentu.
Loše vesti: Biodiverzitet nestaje, voda presušuje, klima uzvraća udarac
- Preko 80% zaštićenih staništa nalazi se u lošem ili vrlo lošem stanju.
- Degradirano zemljište čini 60 -70% teritorije.
- Trećina Evropljana živi na teritorijama koje su pogođene nestašicama vode.
- Samo 37% površinskih voda ima dobar ili visok kvalitet.
- Poljoprivreda je identifikovana kao glavni izvor zagađenja voda.
- Evropa je najbrže zagrevajući kontinent na planeti.
Klimatske promene ne samo da ugrožavaju prirodu, već i ekonomiju, zdravlje i sigurnost.
Od 1980. do 2023. ekstremni vremenski uslovi naneli su štetu veću od 738 milijardi evra.
Samo tokom tri godine, od 2021. do 2023., štete su premašile 162 milijarde evra. Najstrašnije brojke dolaze iz 2022. godine, kada je više od 70.000 ljudi u Evropi umrlo zbog ekstremnih vrućina.
Dobra strana priče: Ima napretka, ali potrebna je hitna akcija
Uprkos alarmantnim podacima, izveštaj beleži i pozitivne promene:
Emisije gasova staklene bašte u EU su smanjene za 37% u odnosu na 1990. godinu.
Korišćenje fosilnih goriva opada, dok se udvostručio udeo obnovljivih izvora energije od 2005.
Energetska efikasnost je poboljšana, a zagađenje vazduha znatno smanjeno.
U 2023. godini, više od 24% ukupne potrošnje energije u EU poticalo je iz obnovljivih izvora -- što je istorijski maksimum.
Prevremene smrti zbog zagađenog vazduha smanjene su za 45% u poslednjih 17 godina.
Ne smemo stati
Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da trenutne politike i mere, iako korisne, nisu dovoljne. Potrebno je hitno preispitati način na koji koristimo prirodne resurse, posebno kada su u pitanju voda, zemljište i energija.
"Ne možemo sebi priuštiti da smanjimo ambicije. Imamo alate, znanje i iskustvo - sada je trenutak da ih primenimo i oblikujemo održivu budućnost," poručila je direktorka EEA Lina Ila-Mononen.
(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)