Tržište nafte pretrelo je najveći udar kako je počeo rat u Iranu, a sukob ove zemlje i Amerike zatvorio Ormuski moreuz koji je glavna veza za transport nafte i naftnih derivata dalje u svet.
Energetska industrija uspevala je da ublaži poremećaje i zaštiti potrošače od velikog rasta cena zahvaljujući rezervama i pronalascima raznih alternativnih puteva.
Međutim, rešenje koje donosi sigurno funkcionisanje nije pronađeno još uvek.
Cene sirove nafte su rasle tokom sukoba, ali nisu premašile rekordnih 146 dolara iz 2008. godine. Ali, kako navodi CNN i to se može promeniti.
Cena iznad 100 dolara
"Sukob ulazi u znatno opasniju fazu. To bi moglo da promeni percepciju onih koji su verovali da će tržište uvek pronaći rešenje", rekla je Helima Kroft, direktorka za globalnu strategiju u RBC Capital Marketsu.
U četvrtak je cena nafte premašila 100 dolara po barelu, dok su se stabilizovale cene benzina iznad 4 dolara po galonu, dok se dizel prodaje za više od 5,20 dolara po galonu.
Gotovo svi mehanizmi koji su u prethodnih pet meseci obuzdavali rast cena sada su ili oslabili ili potpuno nestali, pa postoji rizik od njihovog daljeg značajnog rasta, a zabrinjavajući su i podaci sa tržišta obveznica koji pokazuju zabrinutost zbog inflacije dostigla najviši nivo tokom drugog mandata predsednika Amerike Donalda Trampa.
Ormuski moreuz u velikom problemu
Brodovi koji su imali dozvolu da prolaze kroz Ormuski moreuz su plaćali visoke premije, međutim, taj put više nije siguran.
Iako je moreuz zvanično zatvoren, kroz njega su prolazili oni kojima je Iran dao dozvolu, ali novi problem je nastao jer Iran planira da ponovo vrati naknadu od 1 do 2 dolara po barelu nafte, što bi režimu donosilo milione dolara po svakom brodu.
Plaćanje naknade tako može da poništi celu polisu osiguranja, što za brodarske kompanije predstavlja ogroman rizik jer se Iran drži stava da neće napadati brodove koji plaćaju naknadu.
Nakon iranskih napada na tankere u Ormuskom moreuzu, koji su zaustavili veći deo pomorskog saobraćaja preusmeren je na Crveno more, ali je ubrzo Hutska blokada moreuza Bab el Mandeb zatvorila je još jedan ključni prolaz. Saudijska Arabija preusmerava naftu severnije preko Sueckog kanala, ali tankeri pod punim tovarom tamo ne mogu proći, što opet nosi izvestan trošak za znatno manju količinu nafte.
Sukob se širi na Rusiju
Osim rata na Bliskom istoku, situaciju sa naftom komplikuju i nemiri u Rusiji i Ukrajini, gde su napadnute ruske rafinerije i terminal Kaspijskog naftovoda u Crnom moru, pa je Moskva zabranila izvoz dizela.
Pre zabrane Rusija je izvozila 800.000 barela dizela dnevno, što predstavlja 12 odsto svetske ponude.
Sve manje zaliha nafte
Ključna razlika između početka rata sa Iranom i današnje situacije jeste količina nafte u skladištima. Pre rata zalihe su bile na istorijski visokim nivoima, dok su u poslednjih pet meseci smanjene za 1,3 milijarde barela, pokazuju podaci kompanije Pickering Energy Partners.
Potražnja i očekivani rast cena
Potražnja za naftom u prethodnih pet meseci bila je manja, pre svega jer je Kina imala velike zalihe, ali ni oni se dugoročno ne mogu oslanjati na rezerve.
Prema proceni Nataše Kaneve, zaliha ima za još oko tri do četiri meseca, nakon čega će Kina morati da poveća uvoz, što će uticati na cene na tržištu.
Helima Kroft smatra da postoji još veća opasnost. Prema njenim rečima, u slučaju izbijanja otvorenog regionalnog sukoba, cena nafte mogla bi da premaši 150 dolara po barelu i postavi novi istorijski rekord.
(EUpravo zato/Index.hr)