Evropska komisija je ove nedelje zvanično predložila Savetu donošenje Sporazuma o partnerstvu između EU i Merkosura i modernizovanog globalnog sporazuma s Meksikom.
Merkosur je politička i privredna organizacija koju čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Venecuela.
Brisel sporazume predstavlja kao ključne korake u jačanju privredne i političke uloge Evropske unije u svetu, dok poljoprivredni sektor i deo evroparlamentaraca upozoravaju da se iza velikih brojki i optimističnih poruka krije ozbiljna pretnja evropskim proizvođačima hrane.
Prema saopštenju Komisije, novi trgovinski sporazumi trebalo bi da otvore vrata izvoznim prilikama vrednim milijarde evra, povećaju konkurentnost evropskih kompanija i potpomognu stotine hiljada radnih mesta. Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen naglasila je da EU time učvršćuje poziciju najvećeg svetskog trgovinskog bloka.
"Naši sporazumi s Merkosurom i Meksikom važne su prekretnice za privrednu budućnost EU. Diverzifikujemo trgovinu, podstičemo nova partnerstva i stvaramo poslovne prilike. Poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a odmah će osetiti prednosti nižih carina i troškova", poručila je Fon der Lajenova.
U Briselu smatraju da će novi ugovori pomoći i u globalnom nadmetanju s drugim ekonomskim silama, posebno Kinom i SAD. Sporazumi bi trebalo da učvrste lance snabdevanja, osiguraju pristup kritičnim sirovinama i pruže zajedničku platformu za saradnju u pitanjima održivog razvoja, migracija i borbe protiv transnacionalnog kriminala.
Poljoprivrednici kritikuju sporazum EU-Merkosur
Dok Komisija ističe makroekonomske koristi, poljoprivredne organizacije i brojni poslanici u Evropskom parlamentu upozoravaju na štetne posledice. Najviše zabrinjavaju moguće posledice za evropske poljoprivrednike koji se već suočavaju s padom budžetske podrške, rastućim troškovima proizvodnje i sve većim pritiscima klimatskih politika.
Kritičari tvrde da se time pokušava "politički progurati" dogovor koji nije usklađen sa interesima ruralnih zajednica.
"Ratifikacija sporazuma koji se sadržajno nije procenio bila bi izrazito štetna i pokazala bi da je poljoprivreda ponovno gurnuta u drugi plan prioriteta Unije", poručili su u zajedničkoj izjavi iz "Copa Cogeca"-e i još osam udruženja, među njima proizvođači živine i i jaja, kukuruza, šećerne repe, članovi stočne i mesne industrije, alkoholnih pića, obnovljivih izvora energije.
Podsećaju i da se tokom leta dogodio niz odluka koje su negativno odjeknule u sektoru, od smanjenja budžetskog okvira za poljoprivredu do slabljenja zajedničkih mehanizama u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Sukob vizija: globalna moć vs. lokalna sigurnost hrane
Sporazum EU-Merkosur već godinama izaziva nesporazume u Briselu i glavnim gradovima država članica. Dok ga jedni vide kao ključni korak u jačanju međunarodne uloge Unije, drugi ga smatraju simbolom politike koja zanemaruje bezbednost hrane i održivost ruralnih zajednica.
Rasprava se tako ne vodi samo o trgovini, već i o temeljnim pitanjima: da li Unija treba da pruži prednost globalnom pozicioniranju i geopolitičkoj moći, ili očuvanju ravnoteže i opstanku svojih poljoprivrednika?
Odluka o ratifikaciji biće u rukama Evropskog parlamenta i Saveta EU. Očekuje se da će rasprava biti izuzetno oštra, a ishod neizvestan, posebno jer se u mnogim državama članicama približavaju izbori, a poljoprivredna pitanja sve češće izlaze na vrh političkog dnevnog reda.
(EUpravo zato/Agroklub)