Jermenija, planinska zemlja u visoravnima Zapadne Azije, postala je pristupačnija evropskim putnicima.
Ova destinacija vetrovitih vrhova, srednjovekovnih kamenih manastira i prestonice monumentalne arhitekture često se nepravedno zaobilazi, iako je iz mnogih delova Evrope udaljena tek nekoliko sati leta.
Jermenija ublažila vizni režim
Jermenija je privremeno ukinula vize za državljane 113 zemalja, a odluka važi do 1. jula 2026. godine.
Među njima su i nosioci važećih boravišnih dozvola u zemljama EU i šengenskog prostora (Island, Norveška, Švajcarska i Lihtenštajn), kao i u Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Građani ovih zemalja mogu da borave u Jermeniji do 180 dana u toku jedne godine bez vize. Očekuje se da će ova mera podstaći turizam i privući veći broj posetilaca tokom cele godine.
"Ova odluka je jasna pozivnica putnicima širom sveta", izjavila je Lusine Gevorgjan, predsednica Turističkog komiteta Jermenije.
Kako je kazala, Jermenija je otvorena i gostoljubiva zemlja.
"Radujemo se što ćemo tokom 2026. godine još većem broju posetilaca predstaviti našu kulturu, prirodu i gostoprimstvo", navela je ona.
Zašto posetiti Jermeniju 2026?
Jermenija nudi raznovrsna iskustva, od avanturističkih poduhvata, preko bogate kulturne baštine, do izuzetne gastronomije.
Prestonica Jerevan spoj je sovjetske monumentalnosti i savremenog urbanog duha. Grad je prepoznatljiv po neoklasičnim arkadama i upečatljivim brutalističkim zgradama, ali i po živahnoj kafe-kulturi, muzejima i umetničkim centrima.
Među najznačajnijim institucijama su Matenadaran, čuvena biblioteka sa hiljadama starih grčkih i jermenskih rukopisa, kao i Istorijski muzej Jermenije sa bogatom arheološkom zbirkom.
Ljubitelji savremene umetnosti mogu posetiti Centar umetnosti Kafesdžijan, koji organizuje izložbe mladih autora, međunarodne projekte i festivale.
Planinarenje i manastiri
Planinski venac Malog Kavkaza ispresecan je atraktivnim pešačkim rutama koje vode ka vulkanskim vrhovima poput Mount Aragats (4.090 metara) i Aždahaka. Kroz zemlju prolazi i Transkavkaska staza duga više od 800 kilometara.
Poseban doživljaj predstavljaju planinarske ture koje vode do izolovanih manastira smeštenih u dramatičnim pejzažima. U Nacionalnom parku Dilidžan, poznatom kao "jermenska Švajcarska", nalaze se manastiri Gošavank, Matosavank i Džukhtakvank, skriveni među šumama.
U blizini je i Lake Sevan, jedno od najvećih visokoplaninskih slatkovodnih jezera na svetu.
Na severu zemlje nalaze se manastiri Haghpat Monastery i Sanahin Monastery, koji su pod zaštitom UNESCO-a. Izgrađeni između 10. i 13. veka, nekada su bili značajni verski i obrazovni centri.
Jedan od najsvetijih lokaliteta u zemlji je i manastir Khor Virap, star više od hiljadu godina, sa spektakularnim pogledom na biblijsku planinu Ararat. Tu je i manastir Geghard Monastery, delimično uklesan u stenu klisure reke Azat i takođe na UNESCO listi svetske baštine.
Gastronomija i lokalni duh
Na severozapadu zemlje nalazi se grad Gyumri, poznat po toplim i srdačnim domaćinima, ali i bogatoj gastronomskoj ponudi. Posebno se izdvaja pekara i kafe Aregak, prvi inkluzivni kafić u Jermeniji koji zapošljava mlade sa invaliditetom i majke dece sa posebnim potrebama.
Spoj drevne istorije, netaknute prirode i savremenog urbanog života čini Jermeniju destinacijom koja u 2026. godini zaslužuje mesto na listi putovanja.
Da li Srbima treba viza za Jermeniju?
Građani Srbije mogu da putuju u Jermeniju bez vize i da borave do 180 dana u zemlji u periodu od godinu dana, u skladu sa novim pravilima koja važe do 1. jula 2026. godine.
Kao i za ostale obuhvaćene zemlje, potrebna je važeća putna isprava (pasoš), a boravak bez vize odnosi se na turističke i kratkoročne posete.
Ako planirate duži boravak, rad ili studije, tada je neophodno proveriti posebne uslove i eventualne dozvole.
(M.A./EUpravo zato)