Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)snizila je svoju prognozu privrednog rasta za zemlje u svom domenu za 2025. godinu za 0,2 procentna poena u odnosu na prognozu iz februara iste godine, navodi se u najnovijem izveštaju Regionalne ekonomske prognoze koji je objavljen u utorak.
Banka sada očekuje da će rast u EBRD regionima iznositi oko 3 odsto u 2025. godini, dok bi u 2026. mogao blago da poraste na 3,4 odsto.
Pesimistična prognoza posledica je pre svega povećanja carina i stalne geopolitičke neizvesnosti, što utiče na lance snabdevanja i trgovinu. Smanjena spoljna tražnja takođe ima negativan uticaj na ovu prognozu.
Jaka domaća tražnja, labava fiskalna politika i rast plata u nominalnom iznosu dodatno podstiču inflaciju u EBRD regionima. Nakon što je u septembru 2024. inflacija pala na 5,3 odsto, u februaru ove godine ponovo je porasla na 6,1 odsto.
Prosečan javni dug u EBRD regionima verovatno će ostati približno isti, na nivou od oko 52 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u naredne četiri godine. Ova prognoza, međutim, pretpostavlja da će vlade najaviti strožije fiskalne politike, koje bi uključile povećana izdvajanja za industrijske politike, odbranu i otplatu kamata, dok bi neki drugi rashodi bili smanjeni.
Američke carine mogle bi značajno da poremete globalne lance snabdevanja, naročito u ključnim evropskim ekonomijama poput Nemačke. Ipak, preusmeravanje trgovine ka zemljama sa nižim carinama moglo bi delimično da ublaži negativne posledice.
Prema podacima EBRD-a, "prosečna efektivna carina SAD na uvoz iz regiona obuhvaćenih delovanjem Banke mogla bi da skoči sa 1,8 odsto u 2024. na čak 10,5 odsto, pod pretpostavkom da se sastav izvoza ne menja".
"Iako će biti potrebno vreme da se u potpunosti razumeju makroekonomski efekti novoobjavljenih carina, već sada je jasno da su naši regioni ušli u period povećane neizvesnosti i usporenog rasta. Smanjenje trgovinskih tenzija kroz konstruktivan dijalog i postizanje konsenzusa o trgovinskoj politici među ključnim akterima od presudne je važnosti, jer dugotrajna neizvesnost nosi sa sobom visoku ekonomsku cenu", istakla je Beata Javorčik, glavna ekonomistkinja EBRD-a.
Koji EBRD regioni će biti najviše pogođeni?
Prema EBRD-u, Zapadni Balkan, baltičke države i centralna Evropa pretrpeće najveće padove u privrednom rastu.
BDP Zapadnog Balkana biće, prema prognozama, 3,2 odsto u 2025. godini, a blago će porasti na 3,4 odsto u 2026. Glavni uzroci usporavanja su politička nestabilnost u Srbiji, kao i preliveni efekti slabijeg rasta u razvijenijim zapadnoevropskim ekonomijama.
Srbija, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora biće među najpogođenijim zemljama u regionu ove godine.
Za centralnu Evropu i baltičke zemlje, očekuje se rast od 2,4 odsto u 2025, a 2,7 odsto u 2026. Ovaj pad se pripisuje novim carinama, slabijoj tražnji iz inostranstva (posebno iz Nemačke), kao i povećanoj globalnoj političkoj neizvesnosti.
Slovačka, Estonija i Mađarska zabeležiće najveća negativna odstupanja u odnosu na februarsku prognozu EBRD-a.
U jugostočnim članicama EU, BDP bi u 2025. mogao da poraste na 2 odsto, što je više u odnosu na 1,6 odsto iz 2024, ali i dalje ispod ranijih očekivanja. Oporavak će uglavnom biti vođen tražnjom iz Bugarske. U 2026. očekuje se rast od 2,4 odsto.
Centralna Azija će ove godine najverovatnije zabeležiti usporavanje rasta na 5,5 odsto, a 2026. na 5,2 odsto, pre svega zbog pada cena sirovina, što će pogoditi ekonomije poput Mongolije i Kazahstana.
Južni i istočni Mediteran mogli bi da ostvare rast od 3,6 odsto u 2025, a 3,9 odsto u 2026.
Turska će, prema prognozama, zabeležiti pad rasta sa 3,2 odsto u 2024. na 2,8 odsto ove godine, što je posledica restriktivnije monetarne politike i slabe tražnje iz zemlje i inostranstva. Ipak, u 2026. se očekuje oporavak na 3,5 odsto.
Istočna Evropa i Kavkaz mogli bi zabeležiti rast BDP-a od 3,5 odsto u 2025, dok se za 2026. predviđa ubrzanje na 4,3 odsto. Ipak, oštećena energetska infrastruktura u Ukrajini i oslabljena tražnja iz EU negativno će uticati na izglede za Moldaviju i Ukrajinu.
(EUpravo zato)