Kako se približava nova setva pšenice, srpski poljoprivrednici već planiraju površine za narednu sezonu. Jedan od ključnih faktora u tim odlukama jeste i to koliko dobro se prodaje pšenica iz aktuelne žetve, pogotovo jer Srbija redovno proizvede dvostruko više hlebnog zrna nego što su njene potrebe.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovogodišnji rod iznosi oko 3,6 miliona tona, dok su domaće potrebe ograničene na najviše 1,5 miliona tona.
Italija glavni kupac srpske pšenice
Izvoz viškova pšenice već beleži dobre rezultate.
Samo u julu, avgustu i septembru plasirano je 326.000 tona na inostrana tržišta, objavila je "Žitounija".
Najveći deo, više od 170.000 tona, završio je u Italiji, dok je oko 49.000 tona otpremljeno preko rumunske luke Konstanca, a ostatak je otišao u zemlje regiona, uglavnom bivše jugoslovenske republike.
Cena po toni u izvozu iznosila je nešto manje od 200 evra u julu, a pala je na 186 evra u avgustu.
Brašno takođe nalazi kupce u regionu
Pored pšenice, i srpsko brašno beleži solidan plasman.
U julu i avgustu izvezeno je više od 35.000 tona, pretežno u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju.
Tokom prethodne godine ukupno je izvezeno 178.530 tona brašna, po prosečnoj ceni od 271 evro po toni.
Direktor "Žitounije" Zdravko Šajatović istakao je da je početak nove ekonomske godine (koja u agraru startuje od jula) obećavajući, sa više od 330.000 tona izvoza za tri meseca.
On se nada da će izvoz i u nastavku godine ostati stabilan, sa ciljem od oko 100.000 tona pšenice mesečno, ali naglašava da to zavisi od globalne ponude i kretanja cena kod velikih proizvođača kao što su Rusija, SAD, Kanada, Ukrajina i druge zemlje.
Konkurencija iz regiona utiče na srpski izvoz
Uprkos dobrim rezultatima, zabeležen je i pad izvoza u septembru, prodato je 82.000 tona, što je manje u poređenju s prethodna dva meseca.
U Rumuniju je otišlo simboličnih 3.000 tona, dok je Italija i dalje najveće tržište, sa preko 46.000 tona isporučenih samo u septembru.
Šajatović smatra da je glavni razlog za pad konkurentnost cena, jer su Bugarska i Rumunija, koje su takođe imale dobar rod, ponudile povoljnije uslove na tržištu.
(M.A./EUpravo zato/ekapija.com)