Povećanje cena industrijskih proizvoda može biti rani signal inflatornih pritisaka u ekonomiji.
U poređenju sa prošlom godinom, proizvodnja robe u evrozoni poskupela je za 0,2%, dok je na nivou cele EU zabeležen rast od 0,4%, pokazuju podaci Eurostata.
Najveći godišnji skok cena prijavila je Bugarska (+10,7%), zatim Danska (+4,5%) i Rumunija (+2,5%).
Istovremeno, cene su opale u nekoliko zemalja, uključujući Estoniju (-6,1%), Luksemburg (-4,5%), Portugal (-3,6%) i Litvaniju (-3,1%).
Kada se pogledaju pojedini sektori tržišta, cene industrijskih proizvoda pale su za 1,1% u sektoru energije i za 0,1% u sektoru intermedijarnih dobara.
Nasuprot tome, cene u sektoru nepostojane robe široke potrošnje, poput hrane, pića i kozmetike, porasle su za 2,2%.
Značajan rast beleže i mašinski alati (+1,7%) i trajna potrošna roba poput pametnih telefona (+1,6%).
Indeks proizvođačkih cena industrije računa se na osnovu osnovnih cena, bez PDV-a i drugih odbitnih poreza.
Zbog toga što često predviđa kretanja cena u narednim fazama lanca snabdevanja, ovaj indeks se široko koristi u kreiranju fiskalne i monetarne politike EU.
Od 2015. do 2020. godine cene su bile relativno stabilne, ali je pandemija kovida-19 narušila taj trend.
Tokom prvog talasa pandemije (februar-maj 2020), cene su pale za skoro 4% u samo tri meseca, pad koji je Eurostat ocenio kao "izuzetan", ali ipak manji nego tokom finansijske krize 2008-09.
Od maja 2020. do septembra 2022, cene su naglo porasle, za skoro dve trećine.
Zatim je usledio oštar pad između septembra 2022. i jula 2023, "gotovo istim tempom kojim su i rasle", navodi Eurostat.
Od sredine 2023. godine, cene su počele da se stabilizuju, mada su i dalje na istorijski visokom nivou.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)