Penzioneri u ovoj zemlji zarađuju više nego zaposleni: Mnogi stariji o toj privilegiji mogu samo da sanjaju

Prema podacima za kraj 2022. godine, prosečan francuski penzioner primao je oko 1.626 evra bruto mesečno što je otprilike dva odsto više od prosečne plate zaposlenih.
Ilustracija: Francuski penzioneri Foto: Popescu - Valceanu Marius/Shutterstock

Penzioneri u Francuskoj u proseku imaju veća primanja od ljudi koji su još uvek aktivni na tržištu rada, pokazuje analiza Financial Times-a zasnovana na najnovijoj Luxembourg Income Study.

Prema podacima za kraj 2022. godine, prosečan francuski penzioner primao je oko 1.626 evra bruto mesečno što je otprilike dva odsto više od prosečne plate zaposlenih. Mada se radi o skromnoj prednosti, situacija u Francuskoj je potpuno suprotna od one u većini drugih država, gde penzioneri uglavnom zaostaju za zaposlenima.

Ovaj trend u Francuskoj traje decenijama. Od 1970. do 2020. godine, kumulativni rast medijalnih prihoda zaposlenih starosti između 18 i 64 godine iznosio je oko 100 odsto, dok su prihodi penzionera porasli za više od 160 odsto.

Zašto su francuski penzioneri u prednosti?

Francuski sistem penzija zasniva se na visokoj stopi zamene zarade i značajnim izdvajanjima države. Prema podacima Centra za evropske i međunarodne veze u oblasti socijalnog osiguranja (Cleiss), penzioneri imaju pravo na maksimalno 50 odsto svoje prosečne godišnje zarade, koja se računa na osnovu 25 najpovoljnijih godina radnog staža. Da bi ostvarili punu državnu penziju, potrebno je najmanje 42 godine rada.

Istovremeno, Francuska u kontinuitetu povećava izdvajanja za penzije i zdravstvenu zaštitu starijih. Od 2001. godine do danas, udeo BDP-a koji se troši na starosne beneficije i zdravstvenu negu povećan je za 2,9 odsto, dok se u proseku zemalja članica EU taj rast kretao oko 1,5 odsto. Danas Francuska izdvaja približno 14 odsto BDP-a za javne penzije, što je među najvišim stopama u Evropi.

Zahvaljujući ovakvoj politici, francuski penzioneri danas primaju prosečnu penziju koja iznosi oko 74 odsto njihove nekadašnje plate što je znatno više od proseka u Evropi.

Međutim, promene su na horizontu.

S obzirom na to da finansiranje penzionog sistema postaje sve veći fiskalni teret, vlada u Parizu pokušava da sprovede nepopularne reforme. Još 2023. godine tadašnja premijerka Elizabet Born predstavila je plan za postepeno podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine do 2030. Predlog je izazvao snažno protivljenje sindikata i građana, ali vlast poručuje da je reč o nužnom koraku kako bi se sistem održao.

Za sada, međutim, francuski penzioneri uživaju privilegiju o kojoj mnogi u drugim državama mogu samo da sanjaju, penzije koje ne zaostaju, već čak i nadmašuju primanja zaposlenih.