Jedna od najvećih srpskih dobrotvorki Marija Trandafil, svu svoju imovinu zaveštala je Matici srpskoj i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a povodom 210 godina od njenog rođena i dva veka Matice srpske, objavljena je knjiga "Uzdarje pčelinjem jatu – zadužbinari Matice srpske".
Upravnica poslova Matice srpske, Jelena Veselinov, godinama je tragala za filmskim sudbinama 61 zadužbinara, a među njima, posebno mesto zauzima Marija Trandafil.
"Upravo to što je ostavila svoje zadužbine za humanitarne svrhe, za sirotu decu, za obrazovanje i za veru govori o nekim vrednostima o kojima bi svi trebalo da razmislimo i da im se vratimo", rekla je Jelena Veselinov.
Ime Marije Trandafil danas nose jedan trg u Novom Sadu, ulice i škola, a po njenoj želji, uoči Velikog rata, osnovan je Zavod za siročad.
Među najznačajnijim zaveštanjima Marije Trandafil, bilo je Zavedanije za srpsku pravoslavnu siročad. Zgrada u kojoj se danas nalazi Matica srpska sagrađena je 1912. godine i prvobitno je bila namenjena sirotištu.
"Ogroman je spisak njenih priloga. Deca su ipak bila njena najveća preokupacija. Darivala je decu stipendijama, posebno učenike Velike srpske pravoslavne gimnazije, a to je današnja Gimnazija 'Jovan Jovanović Zmaj'", rekla je dr Aleksandra Novakov, istoričarka u Leksikografskom odeljenju Matice srpske.
Trandafil je takođe ulagala i u obnovu hramova, a hektare zemljišta ostavila je Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
"Jedan deo sredstava bio je ostavljen u gotovom novcu, kao ulozi u Štedno-kreditnom zavodu u Novom Sadu, dok najveći deo imovine predstavlja zemljišni fond koji se nalazi ovde, nadomak grada, a koji se potražuje u postupku restitucije", rekao je Miroslav Nikolić, upravnik Riznice Eparhije bačke.
Njena imovina konfiskovana je nakon Drugog svetskog rata, pa je 2013. godine pokrenut postupak restitucije. Institucije koje čuvaju sećanje na "sirotinjsku majku", kako su nazivali Mariju Trandafil, uskoro očekuju okončanje tog procesa.
(EUpravo zato/RTS)