Filmska i pozorišna scena nikad nisu bile samo prostor kreativnog izraza već i mesto na kom se preispituju ljudska priroda, konflikti, moralne dileme i duboko ukorenjeni stereotipi.
Poslednjih godina u to polje preispitivanja ušla je i rodna ravnopravnost, a jedna od umetnica koje su posebno doprinele toj borbi je Milena Radulović.
Milena je, uz profesionalni uspeh, javno progovorila o temama nasilja i nejednakosti, čime je postala važan glas u borbi za dostojanstvo i ravnopravnost žena u društvu i kreativnim industrijama.
Kombinujući umetnost i aktivizam, Milena Radulović danas predstavlja simbol hrabrosti, integriteta i društvene odgovornosti, ostajući dosledna borbi za dostojanstvo, ravnopravnost i bezbednost žena.
S nama je razgovarala o položaju žena u Srbiji, feminizmu i kreativnim industrijama.
"Logično je da danas ima mnogo više žena u filmskoj industriji, i u svetu, a samim tim i kod nas. Osim glumica i rediteljki, tu su i talentovane direktorke fotografije, montažerke... I broj producentkinja je veći nego ranije", kaže nam glumica.
"S druge strane, taj odnos je i dalje neravnopravan, i to na mnogo načina. Pre svega, muškarci su i dalje više plaćeni za isti posao, a odnos muških i ženskih uloga i dalje je u skandaloznoj disproporciji. Žene se i dalje, i to neretko, pojavljuju isključivo kao majke, supruge, devojke ili ljubavnice glavnog junaka, a njihov cilj je da samo upotpune sliku o njemu, nemaju status razvijenih likova, već su tipski prikazane. Majka je uvek brižna i brine, žena uvek zvoca, a ljubavnica je vatrena i uvek spremna na seks. Ne znam koliko će vremena i borbi proći da se žena sagleda kao psihološki skrojen lik, a kamoli kada će postati centralna figura dramske radnje", navodi Milena.
Šta za vas kao umetnicu, ali i kao građanku znači feminizam?
"Za mene je feminizam - ravnopravnost. On je suprotnost patrijarhatu, ali i matrijarhatu. To je uređenje koje ne priznaje razlike među ljudima stvorene isključivo prema tradicionalnim rodnim stereotipima.
Da li smatrate da je savremeni feminizam u Srbiji dobio novu snagu poslednjih godina? Na koji način se to reflektuje u kreativnim industrijama?
"Mislim da jeste, u proteklih pet godina stvari su se osetno promenile. U kom smislu: govori se o temama o kojima se ranije ćutalo, žene su otvorenije jedne prema drugima i lakše dele ono što ih muči i boli, na društvenim mrežama postoje brojni feministički podkasti i profili koji se bave razvojem i širenjem feminističkih tendencija. Ženski glas se jače čuje. Ono što feminizam još uvek nije postigao jesu korenite sistemske promene. Naši zakoni su zastrareli, izrazito su patrijarhalni i ponižavajući, u određenoj meri, prema ženama. Naše institucije ne čuju žene kad im se obraćaju za pomoć. Bez tih promena, za koje se bore žene u celom svetu, nećemo ozakoniti feminističke tendencije i one će ostati na nivou na kom su sad, a to je unutrašnje osnaživanje i povezivanje", napominje naša sagovornica.
Kako vidite vezu između umetnosti i feminizma? Mogu li film ili pozorište biti prostor društvene promene?
"Naravno da mogu. Dobra, moćna i iskrena priča pokreće katarzu, koja ima moć da utiče na svest i probudi čoveka. Negde sam pročitala da je feministkinja svaka žena koja govori istinu o sopstvenom životu. A umetnost se bavi istinom i traga za njom, u tom slučaju može biti veliki saveznik u emotivnom razumevanju onoga kroz šta žena prolazi ili je prolazila u prošlosti", ističe Radulovićeva.
Da li je vaš aktivistički angažman promenio način na koji birate uloge i projekte u kojima učestvujete?
"Ne toliko, jedino sam zbog određenih stavova i svesti koja se razvila tokom godina odbijala neke uloge za koje sam smatrala da nisu u ravni s mojim principima i stavovima, jer šalju lošu poruku i unazađuju svest gledalaca u odnosu na položaj žena", jasna je Milena.
Koliko su profesionalna solidarnost i umrežavanje važni za unapređenje položaja žena u kreativnim industrijama?
"Zajedništvo je sve. Svako ujedinjene stvara veliki štit u borbi protiv bilo kog zla", poručuje naša sagovornica.
Šta je potrebno da bi kreativne industrije postale prostor jednakih mogućnosti?
"Vreme, asertivnost, zajedništvo i zahtevi da se naši uslovi promene", kaže ona.
Kad pričamo o ženama koje inspirišu druge, ko inspiriše vas?
"Uvek me je inspirisala moja mama. Velika mi je inspiracija i Džejn Fonda, kao glumica i aktivistkinja, kao i Žizel Peliko, koja nam je poslala poruku da za hrabrost, novi život i podvige nikad nije kasno. Profesionalnih uzora ima mnogo - Vesna Trivalić, Anica Dobra, Mira Furlan, Dženifer Lorens, Penelope Kruz...", zaključila je Milena Radulović.
Ovaj tekst je deo specijalnog izdanja SpOna, novog projekta WMG fondacije. SpOna je ženska inicijativa posvećena izgradnji zajednice koja podstiče aktivno i ravnopravno učešće žena u svim sferama društva.
Želja nam je da SpOna postane veza među ženama različitih generacija i iskustava, ali i most između sektora i institucija koje prepoznaju važnost rodne ravnopravnosti kao temelja održivog razvoja.
Još intervjua koji su deo specijalnog izdanja SpOna možete pročitati OVDE.