Sanja Popović Pantić već gotovo tri decenije predvodi Udruženje poslovnih žena Srbije i učestvovala je u više od 130 projekata osnaživanja žena, dok kao istraživačica u Institutu „Mihajlo Pupin“ aktivno povezuje nauku, inovacije i preduzetništvo.
Njena karijera je primer kako upornost, edukacija i digitalna transformacija mogu stvoriti stvarne prilike za žene u Srbiji i šire.
O ravnopravnosti i promenama
Gde danas vidite najveći pomak, a gde i dalje postoji najveći jaz kad je reč o ravnopravnosti žena u Srbiji?
- Jedan od najvećih izazova je i dalje pristup finansijama i resursima. Programi finansijske podrške postoje za preduzetnice, ali, nažalost, nemaju kontinuitet. Prema mom mišljenju, rodni stereotipi najviše su prisutni u manje urbanim i ruralnim sredinama, što se ogleda u tome da i dalje imovinu nasleđuju sinovi i da se ženska deca odriču nasledstva u korist braće kao i pre 50 i više godina. Naravno, i to se polako menja, ali ne tempom koji očekujemo za 21. vek.
- Najveće promene su se dogodile u motivaciji i strukturi delatnosti. Žene više ne ulaze u preduzetništvo iz nužde, već iz potrebe da ostvare svoje potencijale. Takođe, sve su prisutnije u sektorima zasnovanim na znanju i novim tehnologijama. Istraživanje pokazuje da su žene spremne da se usavršavaju i pohađaju razne obuke kako bi unapredile svoje poslovanje, što nam daje nadu i inspiraciju za budućnost.
Ona ističe da su se najveće promene dogodile u motivaciji s kojom se ulazi u preduzetništvo.
- To su sad pretežno šansa i izazov, a ne nužda, što je bio izrazito dominantan motiv. Primena novih tehnologija mnogo brže ulazi u sve sektore, a žene su veoma otvorene da ih primenjuju i da uče. Period korone naše članice su iskoristile za digitalizaciju i ulaganje u sopstveni razvoj - pojašnjava Popović Pantić.
Ranije je nedostatak samopouzdanja bio dominantan razlog za neupuštanje u preduzetništvo, a sad nije više toliko izražen. Tome su doprineli digitalizacija i mogućnost da se s manje resursa krene u neki vid preduzetništva u digitalnom okruženju
Kako dodaje, ono što je i dalje prisutno jeste činjenica da još uvek nema dovoljno žena u deep tech sektorima.
- Limitirane fondove raspoložive za ove namene u niskom procentu koriste žene, i to je problem ne samo na našem već i na evropskom nivou, zbog čega je dosta projekata u EU pokrenuto upravo da bi se ovaj jaz ublažio - kaže ona.
O povezivanju nauke, inovacija i preduzetništva
Radite i kao istraživačica u Institutu „Mihajlo Pupin“, ali i kao nacionalna konsultantkinja za žensko preduzetništvo. Koliko je važno povezivanje nauke, inovacija i preduzetništva u stvarnom osnaživanju žena?
- Veoma je bitno još u periodu osnovnog obrazovanja podsticati kod devojčica bavljenje STEM naukama i drugim oblastima u kojima dominiraju muškarci, kao i generalno inovativan način razmišljanja. Udruženje poslovnih žena i Institut „Mihajlo Pupin“ deo su velikog projekta koji se bavi upravo ovom temom kako na akademski, tako i na primenjen način - ističe Popović Pantić.
Prema njenim rečima, u Udruženju poslovnih žena od 2007. obeležava se Međunarodni dan devojčica u IKT sektoru.
- To je zamišljeno tako da devojčice iz osnovnih škola posećuju firme i razgovaraju s menadžerkama, inženjerkama i ženama drugih struka koje rade u IKT kompanijama i u onima gde su žene u manjini. Na taj način iz prve ruke dobijaju informacije i podsticaj za budući karijerni razvoj. U Institutu „Mihajlo Pupin“ organizovali smo prošle godine „job shadowing“, omogućavajući devojčicama da provedu dan s našim inženjerkama i inženjerima i da se na licu mesta uvere da im je sve jednako dostupno kao i dečacima. To je bila baš lepa inicijativa koju su i zaposleni i devojčice s velikom radošću prihvatili i uspešno realizovali - navodi naša sagovornica.
O samopouzdanju i menjanju društvenih stereotipa
- Sve je moguće kad je u pitanju karijerni razvoj i nema „zabranjenih zona“ samo zato što su pripadnice pola koji je u nekoj oblasti manje zastupljen - jasna je ona.
Nove generacije, počevši od tzv. generacije Z, mnogo su osvešćenije, i to nekako prirodno ide i dečacima i devojčicama
Kako navodi, vaspitanjem i menjanjem društvenih stereotipa u porodici i zajednici može se uraditi mnogo da se novi pristup duboko ukoreni, kao što su već decenijama bili ukorenjeni rodni stereotipi. Dakle, posla ima za sve generacije i pripadnike oba pola, a na promeni svesti mora da se radi kontinuirano.
Poruka mladim ženama i devojčicama
Ako bismo Dan žena iskoristili kao priliku da pošaljemo jednu snažnu poruku devojčicama i mladim ženama u Srbiji, šta bi, prema vašem mišljenju, trebalo da znaju već danas kako bi sutra bile slobodnije, hrabrije i ekonomski nezavisnije?
- Svaka žena zaslužuje priliku da u potpunosti ostvari svoje snove i potencijale, ne obazirući se na stereotipe. Potrebno je da se udružuju i na taj način obezbede podršku, posebno ukoliko je nemaju u najbližem okruženju, jer mreža stvara osećaj sigurnosti, a razmena ideja, informacija i iskustava, kao i ulaganje u znanje predstavljaju kapital koji je podjednako važan kao i finansijska sredstva i često je upravo to put da se do njih dođe i ideje pretvore u realnost.