Dok Evropa ulazi u još jednu seriju paklenih vrućina, temperature će ove nedelje preći i 40 stepeni Celzijusa u delovima Italije, Španije i Grčke.
Sve toplija leta, kao posledica klimatskih promena, postaju uobičajena pojava i mogu biti izuzetno opasna.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), samo tokom leta 2022. godine skoro 62.000 ljudi u Evropi preminulo je usled ekstremnih vrućina.
Iako toplotni talasi mogu pogoditi svakoga, najugroženiji su stariji ljudi, deca, osobe koje rade napolju, hronični bolesnici i oni koji koriste određene lekove.
Većina posledica visokih temperatura je predvidiva i sprečiva, ali je ključno znati rizike kako biste se na vreme zaštitili.
Ovo je pet glavnih načina na koje toplotni talasi mogu uticati na vaše zdravlje:
Toplotna iscrpljenost i toplotni udar
Toplotna iscrpljenost nastaje kada telo gubi previše tečnosti i soli znojenjem, zbog čega se pregreva. U većini slučajeva stanje se popravlja uz odmor na hladnom mestu i unos tečnosti.
Međutim, ako se osoba ne oporavi u roku od 30 minuta, iscrpljenost može preći u toplotni udar - ozbiljno stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi toplotnog udara uključuju ubrzan puls, otežano disanje, konfuziju, napade i gubitak svesti.
Pogoršanje postojećih zdravstvenih problema
Kada dani postanu ekstremno vreli, a noći ne donesu osveženje, telo ima problema sa regulisanjem unutrašnje temperature. U tim uslovima srce i bubrezi rade pojačano kako bi se telo ohladilo.
Ovo može pogoršati postojeća oboljenja kao što su srčane bolesti, dijabetes i astma.
SZO navodi da je toplotni stres vodeći uzrok smrti povezanih sa vremenskim prilikama, a starenje populacije i sve veća učestalost hroničnih bolesti dodatno povećavaju rizik širom Evrope.
Zagađen vazduh
Toplotni talasi pogoršavaju kvalitet vazduha jer doprinose češćim i intenzivnijim požarima, kao i zadržavanju zagađenih čestica u atmosferi što evropski naučnici nazivaju "smrtonosnom kombinacijom".
Zagađenje vazduha otežava disanje, pogoršava astmu i povećava rizik od srčanog i moždanog udara, jer utiče na gustinu krvi i protok kiseonika.
Pogoršanje mentalnog zdravlja
Visoke temperature mogu izazvati nervozi, anksioznost, razdražljivost i poteškoće u koncentraciji, naročito kod osoba koje već imaju problema sa mentalnim zdravljem.
Uzroci su kombinovani, od lošeg sna i fizičke nelagodnosti, do bioloških reakcija tela na ekstremnu vrućinu. Istraživači su 2023. godine ovakve uslove nazvali "plodnim tlom za psihološki stres".
Povećan broj nezgoda i pritisak na zdravstveni sistem
Toplotni talasi mogu izazvati prekide u snabdevanju strujom i haos u javnom prevozu što dodatno otežava pristup medicinskim uslugama baš kada su najpotrebnije.
Takođe, toplotni stres utiče na pažnju i rasuđivanje, upozorava Švedska agencija za bezbednost na radu, što povećava rizik od saobraćajnih i radnih nesreća, naročito kod ljudi koji rade napolju.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci preporučuju i ključne savete kako da se zaštitite:
- Ostanite hidrirani - pijte puno vode, izbegavajte alkohol i kofein jer oni mogu dodatno dehidrirati organizam.
- Izbegavajte boravak na suncu u najtoplijem delu dana (od 10 do 17 časova).
- Ako morate da izlazite, nosite laganu, svetlu odeću i šešir.
- Tražite hladovinu ili klimatizovane prostore - ostanite u kući ili na mestima sa hladnim vazduhom, kao što su tržni centri ili biblioteke.
- Pratite svoje telo - ako osetite vrtoglavicu, glavobolju, mučninu ili slabost, odmah se povucite u hlad i pijte tečnost.
- Pazite na rizične grupe - starije osobe, deca, hronični bolesnici i oni koji rade napolju trebaju dodatnu pažnju i zaštitu.
- Koristite rashladne obloge ili tuširanje mlakom vodom za hlađenje tela.
- Ne ostavljajte nikoga u zatvorenim, neventiliranim prostorima, posebno decu i kućne ljubimce.
Ako primetite simptome toplotnog udara (visoka temperatura, zbunjenost, gubitak svesti), hitno potražite lekarsku pomoć.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)