- Žuti, zadebljali i krti nokti na nogama često ukazuju na gljivičnu infekciju, koja je uporna i teško se uklanja.
- Lečenje je sporo jer nokat slabo propušta terapiju, a novi zdravi nokat raste mesecima; zato su važni pregled, čistoća pribora i suvo stopalo.
Pogled koji sklizne niz nogu zaustavlja se na noktu koji više nije gladak, svetao i čvrst. Umesto toga, postao je žućkast, zadebljao se, počeo da se mrvi ili se čak odvaja od kože ispod sebe.
Nokat je mnogo više od estetskog detalja. Promena njegove boje i strukture često je jedan od znakova gljivične infekcije, poznate kao onihomikoza. Ona je česta, a kada jednom zahvati nokat, ume da bude iznenađujuće uporna.
Zašto baš nokti na nogama?
Gljivicama odgovara ono što ljudsko stopalo pruža: toplota, vlaga i zatvoren prostor.
Cipele zadržavaju znoj, dok svakodnevno kretanje stvara pogodne uslove za mikroorganizme koji inače žive na koži. Gljivice se prenose i na mestima gde ljudi hodaju bosi, poput svlačionica, oko bazena, u spa centrima, pa čak i tokom pedikira.
Infekcija često počinje na koži stopala, naročito između prstiju. Poznata kao atletsko stopalo, ona vremenom pronalazi put do nokta. Tada se problem više ne nalazi samo na površini kože, jedan od razloga zbog kojih se gljivice na noktima teško leče krije se u samoj građi nokta.
Kreme protiv gljivica mogu dobro delovati na koži, ali nokat je mnogo deblji i čvršći. Lek koji se nanese preko njegove površine ne mora da dospe dovoljno duboko da bi stigao do mesta na kom se infekcija nalazi. Zato lečenje nokta često zahteva mnogo više strpljenja nego lečenje gljivične infekcije kože.
Postoji još jedan problem: nokti na nogama rastu sporo. Čak i kada se infekcija zaustavi, oštećeni deo nokta ne nestaje preko noći. Potrebni su meseci da ga postepeno zameni novi, zdraviji nokat.
Kada žuta boja nije samo žuta boja?
Zadebljali i promenjeni nokat jeste karakterističan znak gljivične infekcije, ali sama promena izgleda nije dovoljna da se sa sigurnošću utvrdi uzrok. Trauma, pritisak obuće i druga oboljenja takođe menjaju izgled nokta.
Zato je kod dugotrajnih ili izraženih promena korisno da se potraži savet lekara ili dermatologa, umesto da se mesecima naslepo isprobavaju različiti preparati.
Jedan od najfrustrirajućih delova priče jeste činjenica da nokat može "na oko" da izgleda mnogo bolje, a da problem još nije potpuno nestao. Čak i kada terapija počne da deluje, potrebno je vreme da zdravi nokat izraste. Osim toga, ponovna infekcija nije retka.
Kod težih infekcija lekar može da preporuči antifungalne lekove koji se uzimaju oralno. Oni mogu da budu efikasniji, ali imaju i veći rizik od neželjenih dejstava, zbog čega se njihova primena procenjuje individualno.
Postoje i laserski tretmani, ali rezultati zavise od vrste lasera i načina na koji se koristi.
Jedan par makazica možda nije dobra ideja
Ako je infekcija potvrđena, pažnja ne treba da bude usmerena samo na lek.
Alat kojim se skraćuju nokti doprinosi prenošenju gljivica sa jednog nokta na drugi. Zato je održavanje pribora za nokte čistim, veoma važna. I obuća je deo iste priče.
Održavanje stopala suvim, redovna promena čarapa i pažljivo biranje obuće pomažu u smanjenju uslova pogodnih za razvoj gljivica. Nakon lečenja, posebna pažnja treba da se obrati i na obuću koja je dugo bila u kontaktu sa zaraženim stopalima.
Stručnjaci napominju, da je sumnja kako je u pitanju gljivična infekcija, najvažnije utvrditi šta ga je promenilo i uz pomoć lekata ili farmaceuta izabrati terapiju koja zaista može da prekine taj proces.
(EUpravo zato/Harvard Health)