Šta se to dešava sa našim bubrezima? Kriza se širi mnogo brže nego što su stručnjaci mogli da predvide

Prema podacima nove velike globalne analize, svet se u ovom trenutku možda suočava sa jednom od najvećih zdravstvenih kriza modernog doba. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Istraživači sa Medicinskog centra Univerziteta u Njujorku, Univerziteta u Glazgovu i Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju pri Univerzitetu Vašington analizirali su podatke iz 133 zemlje i došli do zabrinjavajućeg zaključka: broj ljudi koji žive sa hroničnom bolešću bubrega porastao je sa 378 miliona od 1990. godine na čak 788 miliona do 2023. godine.

Procene su da ovu bolest u svetu trenutno ima oko 14 odsto odraslih ljudi. Samo tokom 2023. godine od posledica iste umrlo je oko 1,5 miliona ljudi.

U ranim fazama nema simptoma

Bubreg može godinama postepeno da gubi sposobnost filtriranja krvi, a da osoba ne oseća gotovo ništa. Tek kada oštećenje postane ozbiljno, javljaju se umor, otoci, problemi sa pritiskom i druge komplikacije.

U najtežim slučajevima pacijentima su potrebni dijaliza ili transplantacija bubrega.

Stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj obolelih verovatno još veći, jer mnogi ljudi nikada nisu ni testirani.

Više od bolesti 

Nova analiza sugeriše da problem nije ograničen na same bubrege. Oštećenje njihove funkcije povezano je sa bolestima srca i krvnih sudova. Naučnici procenjuju da je smanjena funkcija bubrega povezana sa oko 12 odsto svih smrti izazvanih kardiovaskularnim bolestima u svetu.

Najveći faktori rizika ostaju dobro poznati: dijabetes, visok krvni pritisak i gojaznost. Upravo zbog toga sve češće se govori da hronična bolest bubrega nije izolovani problem, već deo mnogo šire globalne epidemije bolesti metabolizma.

Zašto je rano otkrivanje presudno?

Postoji i dobra vest. Većina ljudi obuhvaćenih studijom nalazila se u ranim stadijumima bolesti. Drugim rečima u trenucima kada se njeno napredovanje može usporiti ili čak značajno kontrolisati.

Lekari ističu da promene u načinu života, kontroli šećera i pritiska, kao i nove terapije razvijene tokom poslednjih godina, pomažu u izbegavanju dijaliza i transplantacija.

Ipak, zbog sve ozbiljnije situacije, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2025. godine formalno uvrstila hroničnu bolest bubrega među prioritete kada je borba protiv nezaraznih bolesti u pitanju.

(EUpravo zato/Sciencedaily)