Na ovu temu govorila je prof. dr Tamara Milovanović, gastroenterohepatolog.
"U kineskoj tradicionalnoj medicini jetra se opisuje kao majka - da dugo služi, brine o svojoj porodici, da bude kako treba, a da kada je ona zaista mnogo, mnogo bolesna, onda padne. Nažalost, isto važi i za jetru. Jetra dugo pati, bolest ne bude prepoznata na vreme, jer nismo na vreme uradili dijagnostiku i zato je podizanje svesnosti o potencijalnim štetnim uzročnicima na jetru i uzrocima oboljevanja kao i pravovremeno dijagnostikovanje bolesti ekstremno bitno."
Uzroci nastanka bolesti jetre
Jedna trećina do jedna četvrtina bolesti jetre javlja se zbog virusnih infekcija. Međutim, problemi mogu nastati i zbog imunoloških i retkih bolesti.
"Veliki i sve veći broj obolelih ima masnu bolesti jetre ili kako se prema novoj nomenklaturi zove steatotična bolest jetre. Zatim, jetra takođe strada zbog zloupotrebe alkohola, a onda su tu i imunološke bolesti jetre i retke bolesti jetre - urođeni poremećaji metabolizma koji dovode do taloženja, recimo, bakra u jetri ili gvožđa. A opet, retke bolesti jetre nisu toliko retke ako na njih mislimo i na vreme ih dijagnostikujemo. U našoj zemlji imamo potencijale i mogućnosti za lečenje, samo je potrebno da na vreme te pacijente otkrijemo," kaže prof. dr Milovanović.
Što se tiče steatotične bolesti jetre, imamo veliki problem, ističe profesorka, zato što je prevalenca oboljevanja 2009. bila ispod 20%, u 2019. već skoro 40%, a predviđa se da će u 2040. godini biti preko 50%.
"Zašto je tako? Zato što smo svedoci epidemije gojaznosti, a steatotična boles jetre se najvećim delom vezuje za gojaznost i tzv. kardiometaboličke faktore oboljevanja, odnosno povišen šećer, hipertenziju, povišene masnoće u krvi."
Koje navike štete jetri?
Prof. dr Milovanović ističe da često nismo svesni koliko naše loše navike mogu loše da utiču na naše zdravlje, ne samo na jetru, nego i na druge organe i organske sisteme.
"Prema svim studijama i prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, upravo gojaznost, zloupotreba alkohola i pušenje su nešto što su preventabilni uzroci morbiditeta i mortaliteta. Znači, mi bismo mogli da sprečimo, makar pola ovih smrtnih ishoda na godišnjem nivou da smo reagovali na vreme. Znači, navike se moraju promeniti."
Za steatozu jetre u Americi i u Evropi postoji registrovani lek, dok kod nas još uvek ne.
"Sa tim novim lekovima moram priznati da imam neku rezervu jer čekamo da vidimo da duže bude u upotrebi, da vidimo šta će biti s nekim neželjenim dejstvima. Do tada moramo da apelujemo na promenu životnih navika, na korekciju ishrane i na fizičku aktivnost."
Ključne su promene u ishrani
Iako se često govori o mediteranskoj dijeti, profesorka ističe da takav način ihrane moramo prilgoditi našem podneblju.
"To jako lepo zvuči, ali pitanje je da li u našim uslovima to je izvodljivo. Moramo da mislimo gde živimo, šta je dostupno u našoj populaciji. Mislim da je više nego dovoljno da sugerišemo unos voća, povrća i manje nezdrave hrane, odnosno ultraprocesuirane hrane, brze hrane koja je postala i previše dostupna, a i jeftinija, i naravno fizička aktivnost. To su sve jeftine intervencije koje bi u značajnoj meri mogle da poboljšaju stanje jetre, a između ostalog da spreče i razvoj i drugih, pre svega kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i maligniteta, ne samo jetre, nego i vanjetrenih."
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Izvor: Kurir/Olivera Marković