Italija traži novac od Nemačke zbog migranata: Rim poručuje Berlinu – "Platite svoj deo računa“

Spor između Italije i Nemačke oko podele odgovornosti za migrante postaje sve oštriji. Naime, Italija je zatražila od Nemačke da finansijski učestvuje u troškovima prihvata migranata, uz obrazloženje da su nemačke humanitarne organizacije od dolaska vlade Đorđe Meloni na vlast dovele oko 22.500 ljudi u italijanske luke. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Tricani Alessio / Shutterstock.com

Italijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nove podatke o privatnim brodovima koji spasavaju migrante na Mediteranu i zatražilo od Nemačke da finansijski učestvuje u troškovima njihovog prihvata.

Od kada je italijanska premijerka Đorđa Meloni stupila na dužnost u oktobru 2022. godine, nemačke humanitarne organizacije dovele su u italijanske luke oko 22.500 migranata, prema podacima Rima. Ukupno je u tom periodu oko 42.300 ljudi stiglo u Italiju na privatnim spasilačkim brodovima.

Prema italijanskom obračunu, to znači da se više od polovine svih migranata koji su u Italiju stigli privatnim spasilačkim plovilima može pripisati nemačkim humanitarnim organizacijama.

Još oko 4.500 ljudi stiglo je na brodovima drugih evropskih humanitarnih organizacija, ali su ta plovila plovila pod nemačkom zastavom.

Zbog toga Rim procenjuje da je Nemačka odgovorna za gotovo dve trećine svih dolazaka migranata privatnim spasilačkim brodovima.

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pijantedozi pozvao je Nemačku da finansijski učestvuje u troškovima.

Pijantedozi je jasno poručio da Italija ne želi da razgovara o preuzimanju migranata iz Nemačke koji su prethodno ušli u Evropsku uniju preko Italije, sve dok se ne reši pitanje finansijske odgovornosti.

Spor oko migranata koji su prvo ušli u Italiju

Nemačka je prvobitno želela da u Italiju prebaci troje ljudi koji su u EU najpre ušli upravo preko Italije, a potom u Nemačkoj podneli zahtev za azil.

Rim je, međutim, nagovestio da možda neće dozvoliti njihov ulazak u zemlju i da bi mogao da ih odmah vrati u Nemačku.

Prema osnovnom pravilu EU, osoba koja u Uniju uđe preko Italije, a potom zatraži azil u Nemačkoj, može biti vraćena u Italiju, gde bi njen zahtev trebalo da bude razmotren.

Nova pravila EU, koja su stupila na snagu u junu, zadržavaju princip prema kojem je za postupanje prema migrantima uglavnom odgovorna zemlja njihovog prvog ulaska u Uniju. Istovremeno, nova pravila predviđaju određene izuzetke i mehanizam solidarnosti među državama članicama.

Prema italijanskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, Pijantedozi i nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz Hrišćansko-socijalne unije (CSU) i dalje rade na pronalaženju zajedničkog rešenja.

Italijanski potpredsednik vlade Mateo Salvini, međutim, ponovo je kritikovao privatne organizacije koje spasavaju migrante na moru.

On je pozvao vlade u Berlinu i Madridu da "obuzdaju" svoje humanitarne organizacije i poručio da im više ne bi trebalo dozvoliti da na italijansku obalu dovode "ilegalne migrante".

Nevladine organizacije upozoravaju na smrtonosnu rutu preko Mediterana

Spor Rima i Berlina zapravo se svodi na jedno od ključnih pitanja evropske migracione politike: Ko je odgovoran za migrante koji preko Sredozemnog mora stižu u Evropu i ko treba da snosi troškove njihovog prihvata?

Humanitarne organizacije upozoravaju na opasnosti putovanja preko Mediterana.

Italijanska organizacija "Emergency" nedavno je saopštila da je sedam ljudi stradalo na pretrpanom čamcu kod obale Libije. Prema navodima te organizacije, spaseno je 57 ljudi, među kojima su dve osobe bile u kritičnom stanju.

Nemačke organizacije "Sea-Watch" i "Resqship" takođe su saopštile da su pronašle tri tela u Sredozemnom moru.

Centralnomediteranska ruta i dalje je jedna od najopasnijih migrantskih ruta na svetu.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), najmanje 872 ljudi stradalo je ili se vodi kao nestalo na toj ruti od početka ove godine.

Reč je o dokumentovanim slučajevima, dok je stvarni broj žrtava verovatno veći, jer nisu svi incidenti zabeleženi.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)