Dok su cvrčci (porodica Cicadidae) danas među najraznolikijim grupama insekata, o njihovim najranijim precima zna se vrlo malo. Međutim, nedavno otkriće fosila u blizini Frankfurta, u Nemačkoj, pomaže da se proširi znanje o evoluciji ovih insekata.
Reč je o najstarijem dosad pronađenom primerku potporodice Cicadinae. Detalji otkrića objavljeni su 29. aprila u časopisu Scientific Reports.
Fosil star 47 miliona godina pronađen je u slojevima stene bogate organskom materijom u Messelu, geološkom nalazištu i lokalitetu UNESCO svetske baštine u centralnoj Nemačkoj, koje potiče iz perioda eocena (pre otprilike 56 do 33,9 miliona godina).
Fosil je gotovo potpuno očuvan, sa zapanjujućim nivoom detalja za tako malog insekta. Novopisana vrsta nazvana je Eoplatypleura messelensis i pripada grupi Platypleurini unutar porodice Cicadidae.
"Iz perioda kenozoika poznata su samo 44 fosila cvrčaka"
Otkriće je još značajnije jer su ovakvi nalazi izuzetno retki u paleontologiji. Prema autorima studije, iz perioda kenozoika (koji je počeo pre oko 66 miliona godina) poznata su samo 44 fosila cvrčaka.
"U poređenju sa velikim brojem današnjih vrsta, pronađeno je vrlo malo fosila cvrčaka", izjavila je suautorka studije Sonja Wedmann.
"Unutar ove porodice, grupa Platypleurini je posebno zanimljiva, široko rasprostranjena i uključuje mnoge vrste sa specifičnim osobinama. Prvi put smo sada opisali fosil iz te grupe cvrčaka."
Telo prvog poznatog primerka vrste E. messelensis je dugačko oko 2,6 centimetara, dok raspon njegovih krila iznosi oko 6,8 centimetara. Glava mu je vrlo mala i ima sitne složene oči, uz široka prednja krila sa blago zakrivljenim prednjim rubovima. Najupadljivija karakteristika su mu velika krila sa vidljivim žilama.
Ljubavne poruke
"Njegove šare bile su slične onima koje nalazimo kod današnjih vrsta cvrčaka iz grupe Platypleurini, koji žive u šumama i grmovitim staništima", rekao je paleontolog i glavni autor studije Hui Jiang.
Objasnio je da je, s obzirom na to da je područje Messela pre 47 miliona godina imalo suptropsku klimu, boja cvrčka verovatno služila istoj evolucijskoj funkciji kao kod njegovih današnjih srodnika u sličnim staništima, tj. za kamuflažu.
Iako je prvi pronađeni fosil vrste E. messelensis ženka, pripadnost grupi Platypleurini upućuje na to da su mužjaci verovatno proizvodili glasne zvuke u svrhu parenja, slično današnjim cvrčcima.
Najstariji poznati fosil cvrčka
Otkriće ne donosi samo najstariji poznati fosil cvrčka, već i važnu kariku u evolucijskom razvoju te grupe kroz kenozoik.
Autori veruju da bi taj fosil u budućnosti mogao poslužiti i kao vremenska referenca u genetskim istraživanjima, te pomoći u boljem razumevanju kako su se cvrčci iz grupe Platypleurini širili i opstajali sve do danas.
"Insekti čine veliki deo ukupne bioraznolikosti", rekla je Vedman.
Kako je kazala, njihovi fosili pomažu naučnicima da bolje razumeju razvoj složenih ekosistema i međusobnih odnosa unutar njih.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)