U okviru zvanične posete Srbiji, komesarka za proširenje Marta Kos održala je niz sastanaka sa predstavnicima državnog vrha, popslanicima vlasti i opozicije, ali i građanima iz različitih organizacija civilnog društva, studentima koji protestuju kao i onima koji bi želeli da se vrate na nastavu...a među mnogobrojnim susretima našla se i poseta Fondacije dr Zoran Đinđić u Beogradu.
Ona je to najavila odmah po dolasku u Srbiju, opisujući pokojnog premijera kao nekog ko je "Srbiju video kao sastavni deo demokratskih i modernih razvijenih zemalja".
"Međutim, promocija evropske ideje može ponekad biti opasna ako ne postoji potrebna energija i zamah. Prema tome, očekujem da će vlada Srbije raditi zajedno sa nama da se ostvari rešenje onih ideja kojima je govorio Đinđić. Građani Srbije to traže i to zaslužuju i to je to na čemu ću ja da radim", izjavila je Marta je Kos.
Komesarka za proširenje je razgovarala s predstavnicima fondacije i alumnistima o izazovima i neophodnim reformama na evropskom putu Srbije. Kos je poručila da je tu kako bi vratila nadu u evropski put koji je utabao Zoran Đinđić. Kos je u svom obraćanju naglasila da će "Vlada Srbije morati da radi na reformama" i posebno ukazala na važnost izgradnje institucija i vladavine prava kako bi se obezbedilo da se incidenti poput pada nadstrešnice više nikada ne ponove.
"Poruke podrške koje su danas upućene iz Evropske unije, a koje je u Beogradu prenela Marta Kos, prepoznajemo kao snažan signal da Evropa stoji uz građane Srbije koji se bore za pravednije društvo", ističe se u saopštenju Fondacije.
Šta se nalazi u Fondaciji koju je posetila Marta Kos?
Fondacija dr Zoran Đinđić, o kojoj je govorila komesarka za proširenje EU, osnovana je 15. decembra 2003. godine, nakon ubistva tadašnjeg predsednika Vlade Srbije, sa ciljem očuvanja lika i dela dr Zorana Đinđića kroz organizovanje aktivnosti i projekata koji neguju vrednosti za koje se on zalagao.
Nalazi se u blizini Studentskog trga, gde je u jednom trenutku Đinđić živeo sa porodicom. Na radnom stolu nalaze se beleške u kojima pominje Kosovo i Metohiju i dve fotografije nasmejane dece i supruge Ružice, koja je zvanični upravitelj Fondacije. Tu su i neki njegovi lični predmeti, poput laptopa koji je koristio do 13. marta 2003. godine, fotografije sa evropskim i svetskim liderima sa kojima se sastajao, a u drugom delu u vitrinama izložen je deo privatne biblioteke i stručna literatura iz oblasti politike, filozofije na nemačkom, italijanskom, ali i srpskom jeziku.
Knjige koje su ostale iza Zorana Đinđića ne svedoče samo o njegovom intelektualnom razvoju, već i o ključnim preokretima u njegovom političkom i filozofskom razmišljanju, složni su kako oni koji su ga poznavali i sarađivali s njim, tako i oni koji tu čast nisu imali, ali su ga kroz ovu biblioteku "upoznavali".
Veći deo njegove lične biblioteke čine naslovi na nemačkom jeziku – među njima su dela Teodora Adorna poput Negativne dijalektike i više tomova Mišela Fukoa. Postoji i značajan segment na engleskom jeziku, koji je Đinđić počeo da uči tokom burnih devedesetih. Taj proces usavršavanja jezika tekao je kroz čitanje romana sa uzbudljivom radnjom i jednostavnijim jezikom – primer za to je špijunski triler Roberta Ladlama Halidonov vrisak.
U to vreme menjala su se i njegova interesovanja. Među knjigama se nalazi i The Making of the Celtic Tiger, koja detaljno opisuje ekonomski uspon Irske – transformaciju iz siromašne zemlje u evropskog lidera zahvaljujući razvoju IT sektora. Đinđić je u tom primeru tražio model za Srbiju, naročito fasciniran ulogom kompanije Majkrosoft, što se uklapalo sa njegovim zalaganjem da istu dovede u zemlju – što je zabeleženo i na fotografiji sa Bilom Gejtsom.
Na policama se nalaze i brojna izdanja o političkoj retorici u SAD i Velikoj Britaniji, što svedoči o njegovom interesovanju za američki način vođenja politike – posebno za veštinu pojednostavljivanja poruka kako bi bile pristupačne prosečnom građaninu. Među njima je i knjiga Hauarda Kurca "The Spin Cycle", koja osvetljava kako američka administracija oblikuje poruke za medije tako da odgovaraju interesima Bele kuće.
Đinđićeva sposobnost da koristi metafore ostala je upečatljiva do danas. One su bile njegov način da složene političke poruke svede na jednostavne i pamtljive slike – poput čuvene poređenja akvarijuma i čorbe. Ipak, u ličnim razgovorima, govorio je direktno i jasno, vođen uverenjem da obraćanje javnosti zahteva promišljenost i doslednost. Tu ideju ilustruje i prisustvo knjige The Great Communicator o Ronaldu Reganu, čuvenom po svojoj harizmi i sposobnosti da se poveže s narodom.
Đinđić je bio fasciniran društvenim krizama i prelomnim istorijskim trenucima, čuli smo tokom jedne posete. Kako su nam rekli tada naši domaćini, on je proučavao načine kako se društva menjaju i transformišu, od rigidnog partijskog sistema, preko nacionalizma devedesetih, ka stabilnoj i razvijenoj zajednici. Jedna od ključnih knjiga koju je preveo jeste "Kritika i kriza" nemačkog filozofa Rajharta Hozeleka, studija o genezi građanskog društva, prevedena 1997. godine, u jeku protesta protiv tadašnje izborne krađe.
Knjige na srpskom jeziku, većinom iz vremena SFRJ, otkrivaju dodatne dimenzije njegovih interesovanja. Naslovi poput Kibernetika i društvo svedoče o njegovoj ranoj radoznalosti prema tehnologiji, dok dela poput Oslobođenje gradova u Srbiji od Turaka, Sabrani spisi Svetozara Markovića i Stvaranje Jugoslavije osvetljavaju njegov interes za istorijske procese i nacionalnu emancipaciju.
Misija Fondacije - usavršavanje mladih stručnjaka
Misija Fondacije dr Zoran Đinđić je jačanje regionalne saradnje, usavršavanje mladih stručnjaka u multinacionalnim kompanijama u Nemačkoj i umrežavanje mladih ljudi sličnih interesovanja u zemljama Zapadnog Balkana.
Fondacija dr Zoran Đinđić je do sada organizovala brojne projekte među kojima su: Program stipendija nemačke privrede dr Zoran Đinđić, Regionalna škola političke filozofije i Letnja škola o evopskim integracijama i procesu demokratizacije, navodi se na sajtu Fondacije. Pored nemačkog programa stipendija Fondacija je do 2012. godine sprovodila austrijski i italijanski program stipendija.
Fondacija dr Zoran Đinđić je u saradnji sa Narodnom bibliotekom Srbije realizovala projekat objavljivanja autorskih dela i članaka dr Zorana Đinđića. Projekat Izabrana dela dr Zorana Đinđića je obuhvatio ponovno izdavanje tri autorske knjige iz oblasti filozofije. Koncept edicije je obuhvatio i istraživanje i objavljivanje odabrane građe koja do sada nije bila u formi celovitih autorskih monografija dr Zorana Đinđića, četvrta objavljena knjiga u okviru projekta bila je Politika i društvo – Rasprave, članci i eseji, opremljena predgovorom Latinke Perović, dok je peta knjiga Filozofski spisi - Ogledi i rasprave 1976-1996 objavljena 2013. godine čime je projekat uspešno sproveden.
(EUpravo zato.rs)