Sutkinja za ratne zločine dobitnica Nobelove nagrade za mir: Ko je Navi Pilaj i kako se borila za međunarodnu pravdu?

Pilaj, bivša komesarka UN za ljudska prava, nagrađena je Nobelom za mir zbog svoje posvećenosti univerzalnim pravnim načelima i ljudskim pravima Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Dobitnica Nobelove nagrade Navi Pilaj Foto: x/nobelprize
  • Navanetem Pilaj, južnoafrička pravnica i bivša komesarka UN za ljudska prava, dobitnica je Nobelove nagrade za mir za doprinos miru i međunarodnom pravu.
  • Komitet je istakao njen rad na procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida, kao i borbu protiv aparthejda i odbranu Nelsona Mandele.

Južnoafrička pravnica, sudija i bivša komesarka za ljudska prava Navanetem Pilaj dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, saopšteno je iz Komiteta za dodelu Nobelove nagrade, a kao glavne razloge navedeni su njeni napori u promovisanju mira i međunarodnog prava.

"Njen dosadašnji rad povezuje zajednička nit, od ranih napora da brani Nelsona Mandelu i druge koji su se borili protiv aparthejda do njenog rada kao sudije u nekim od ključnih međunarodnih sudskih procesa našeg vremena", naveo je Norveški Nobelov komitet.

Kako je navedeno u obrazloženju, Pilaj je dala značajan doprinos nastojanjima da se ratni zločini, zločini protiv čovečnosti i genocid procesuiraju pred međunarodnim pravosudnim institucijama.

Tokom višedecenijske karijere, Pilaj je obavljala niz značajnih funkcija u pravosuđu i međunarodnim organizacijama.

Bila je sudija Visokog suda Južne Afrike i Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu, kao i sudija Međunarodnog krivičnog suda.

Od 2008. do 2014. godine bila je visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, a obavljala je i dužnost predsedavajuće Nezavisne međunarodne istražne komisije UN o okupiranoj palestinskoj teritoriji.

Trenutno je sudija Međunarodnog suda pravde u postupku u kojem se Mjanmar tereti za genocid.

Rođena u Durbanu, u Južnoj Africi, u porodici tamilskog porekla, Pilaj je profesionalnu karijeru započela u vreme aparthejda, suočavajući se sa diskriminacijom i rasnom segregacijom.

U ranim godinama bavila se odbranom Nelsona Mandele i drugih protivnika aparthejda.

Norveški Nobelov komitet istakao je da njen rad predstavlja primer posvećenosti univerzalnim pravnim načelima, ljudskim pravima i odgovornosti pojedinaca i država za kršenje međunarodnog prava.

U obrazloženju odluke naglašeno je da međunarodno pravo predstavlja osnovu za trajni mir i mirno rešavanje sukoba, posebno u vreme kada se svet suočava sa sve većim brojem ratova i izazovima za međunarodni pravni poredak.

Nagrada za mir peto je Nobelovo priznanje dodeljeno ove nedelje, posle nagrada za književnost, hemiju, fiziku i medicinu.

Nagrada za mir vredna je 12 miliona švedskih kruna, odnosno oko 1,2 miliona dolara, a biće uručena u Oslu 10. decembra, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je nagrade ustanovio testamentom iz 1895. godine.

Prošle godine nagradu za mir dobila je liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado.

(EUpravo zato.rs)