Zbog sve većih bezbednosnih rizika, švajcarska vojska razmatra kako da obnovi i modernizuje oko 8.000 bunkera rasutih po zemlji, od kojih neki potiču još iz 1886. godine. Mnogi su ostali neiskorišćeni od devedesetih.
Bunkeri su prvobitno građeni da štite strateške tačke poput Gotardske železnice i alpskih prolaza, a čitav sistem je bio ključni deo tzv. Nacionalnog švajcarskog uporišta, mreže utvrđenja čija je svrha bila da odbije invazije tokom Drugog svetskog rata i Hladnog rata.
Nekada opremljeni najsavremenijom tehnologijom za zaštitu od sovjetskih raketnih pretnji, ovi objekti su postepeno izlazili iz upotrebe nakon Hladnog rata. Zbog budžetskih rezova i promenjenih prioriteta, mnogi bunkeri su prodati civilima i dobili novu namenu, od skladišta sira i galerija, do data-centara, hotela, pa čak i trezora za kriptovalute, kao što je "Swiss Fort Knox" u kantonu Bern.
Međutim, 2023. godine vojska je obustavila sve prodaje ovih skloništa i najavila da će preispitati njihovu buduću upotrebu.
"Moramo iskoristiti ono što već imamo", izjavio je šef švajcarske vojske Tomas Zisli za domaće medije.
"Priroda vojnih pretnji se promenila. Bunkeri su loše pozicionirani, a oružje u njima ima rok trajanja još deset do dvadeset godina", dodao je.
Cilj vojske je da bunkere pretvori u "odbrambene čvorove koje je teško napasti", koristeći naprednu tehnologiju, uz minimalne troškove i što manji broj potrebnog osoblja.
Osim za potrebe vojske, u nekim kantonima civilna skloništa već se koriste kao privremeni smeštaj za izbeglice.
Švajcarsko društvo za tehnologiju i oružane snage planira da u septembru organizuje "dan inovacija", gde će se predstaviti detalji inicijative i omogućiti učesnicima da izlože svoje ideje.
"Tražimo rešenja iz svih sektora, ne samo iz oblasti odbrane", naglasili su organizatori.
(EUpravo zato)