Ponovljeni iranski napadi balističkim raketama širom Bliskog istoka skrenuli su pažnju na ključnu ulogu ovog oružja u savremenom ratovanju, ali su otvorili i pitanje: koliko ih zapravo evropske zemlje imaju u svojim arsenalima?
Dok na evropskim granicama besni više sukoba, države EU žurno pokušavaju da razviju sopstvene kapacitete, između ostalog pokretanjem zajedničkih inicijativa.
Ipak, Evropa je i dalje u velikoj meri nespremna za savremeni način ratovanja, a trenutne dugometne balističke sposobnosti ograničene su na mali broj vojski, pre svega Francusku i Veliku Britaniju.
Balistička raketa je oružje na raketni pogon koje leti na velikoj visini, dosežući ivicu svemira kako bi dobilo brzinu potrebnu za precizne udare na velikim udaljenostima.
Sličan cilj može se postići i takozvanim krstarećim raketama, koje se mogu navoditi na malim visinama kako bi izbegle radarsko otkrivanje.
Francuska poseduje seriju balističkih raketa koje se lansiraju sa podmornica, M51, koje proizvodi kompanija Ariane Group, kao deo svog nuklearnog arsenala, s dometom većim od 8.000 kilometara. Ista kompanija radi i na razvoju kopnene rakete dometa oko 2.000 kilometara.
London, s druge strane, takođe raspolaže balističkim raketama lansiranim sa podmornica, Trident D5 američke proizvodnje, u okviru svog nuklearnog odvraćanja.
Velika Britanija trenutno razvija balističku raketu kopnenog baziranja dometa oko 500 kilometara, pod nazivom projekat Nightfall, kako bi pomoglo Ukrajini u suprotstavljanju ruskim napadima.
Grčka, jedna od zemalja EU koja se nalazi najbliže Iranu, razvila je samo arsenal raketa kratkog dometa. Grčka vojska koristi taktičke balističke rakete kratkog dometa MGM američke proizvodnje.
Takođe je nedavno nabavila izraelske rakete LORA, dometa do 400 kilometara.
Grčka je bila prva zemlja EU koja je rasporedila vojnu pomoć susednom Kipru nakon što su ponovljeni udari iz Teherana bili usmereni na britanske vojne baze na tom mediteranskom ostrvu.
Budući razvoj
Kako Evropa nastavlja da jača svoje odbrambene kapacitete, razvoj raketnih sistema sve više dolazi u fokus.
Nemačka i Francuska zainteresovane su za nabavku balističke rakete kopnenog baziranja, prema navodima vazduhoplovne kompanije Ariane Group.
"Ljudi pokušavaju da shvate šta je zapravo ulog kada je reč o balističkim sistemima", rekao je pre nekoliko nedelja direktor odbrambenih programa u toj kompaniji, Vensan Peri.
Evropski pristup dugometnim udarima (European Long-Range Strike Approach - ELSA), zajednička inicijativa pokrenuta 2024. godine, takođe ima za cilj da pomogne Evropi da razvije sposobnost brzog uzvratnog udara iz svemira.
U julu 2024. Francuska, Nemačka, Italija i Poljska pokrenule su ovaj projekat.
Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Holandija pridružile su se ubrzo nakon toga, jer nijedna od tih zemalja nema kopnene rakete koje mogu da pogode ciljeve na udaljenosti većoj od 300 kilometara.
Međutim, projekat za sada još nije dao konkretne rezultate.
(M.A./EUpravo zato/euractiv.com)