Evropske zemlje nastoje da što pre nabave ukrajinske protivdronske sisteme nakon što su ruski dronovi kamikaze u sredu narušili poljski vazdušni prostor, što se smatra incidentom bez presedana.
"Već smo ranije razgovarali s ukrajinskom stranom o ulaganjima u presretačke dronove, ali sada smo za njih još više zainteresovani", izjavio je za "Kyiv Independent" evropski vojni diplomata koji je želeo da ostane anoniman.
"Moramo da budemo spremni za rat, stoga je krajnje vreme da učimo od Ukrajine", dodao je.
Samo nekoliko sati nakon napada, ukrajinska savetodavna kompanija "Triada Trade Partners" je zabeležila nagli porast upita iz Europe za presretačkim dronovima i sistemima za elektronsko ratovanje. Bogdan Popov, rukovodilac analitičkog odeljenja ove firme, potvrdio je da su zahtevi stigli ne samo iz Poljske, već i iz Nemačke, Danske i baltičkih država.
"Rusija je pokazala da se ne boji da direktno napadne zemlje NATO-a. Zato članice Alijanse sada traže rešenje. Najveća potražnja vlada za novim presretačkim dronovima koje je Ukrajina proizvela pre otprilike tri meseca i koje je prvi put pokazao predsednik Vladimir Zelenski", rekao je Popov.
Skupa i neefikasna odbrana Zapada
Evropske zemlje su uglavnom nespremne za ratovanje dronovima, zbog čega se za rešenja okreću Ukrajini, koja ima ogromno iskustvo. Problem leži u tome što zapadnim državama nedostaje jeftina tehnologija za obaranje dronova, jer su se snabdele skupim oružjem namenjenim za precizne udare na krstareće i balističke projektile.
Tokom napada 10. septembra, koji je doveo do prvog angažmana NATO-a s ruskom vojskom od početka invazije, korišćeni su "poljski F-16, holandski F-35, italijanski AWACS, NATO-ov višenamenski tanker i nemački patrioti", izvestio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Za obaranje jeftinih ruskih dronova, koji navodno koštaju oko 10.000 dolara, korišćeni su projektili "Sidewinder", čija je cena oko 400.000 dolara po komadu.
Ukrajinsko rešenje: jeftini i brzi presretači
S druge strane, ukrajinska flota dronova presretača sastoji se od modifikovanih kvadrokoptera koji postižu brzine i visine znatno veće od standardnih FPV dronova. Prema navodima proizvođača, cena jednog takvog drona je oko 5.000 dolara.
Svaki je opremljen eksplozivnim punjenjem koje se aktivira u blizini mete i obara je s neba. Ovi dronovi se već aktivno koriste za uništavanje većih ruskih bespilotnih letelica.
Iako interes stranih firmi i vojski raste, među ukrajinskim proizvođačima vlada i određena doza sumnje.
"Dobijamo upite iz celog sveta", rekao je osnivač "Wild Hornetsa", fonda koji proizvodi dron presretač "Sting".
"Ali znamo da je to najverovatnije prikrivena industrijska špijunaža kako bi se domogli gotovog rešenja", dodao je.
Teoretski, Ukrajina može da izvozi dronove, ali samo uz dozvolu vladinog Kabineta za kontrolu izvoza, koji ne otkriva svoje standarde.
Popov smatra da bi Kijev, ako se međunarodna potražnja poveća, mogao da dopusti veći izvoz odbrambenih proizvoda, posebno susednim zemljama.
"Niko danas ne zna šta će se dogoditi sutra. Ukrajina je najbolje rešenje za sva pitanja o tome kako se boriti protiv Rusije i braniti se od njenih vazdušnih napada", zaključio je.
Politiko: NATO nije spreman za ruske dronove
Jeftini ruski dronovi su izrađeni od drveta i stiropora, a oboreni su vojnim sistemima vrednim milione dolara što pokazuje nedostatak adekvatne pripreme NATO-a za suočavanje s takvim pretnjama, piše Politiko.
"Vrlo je dobro što je Poljska otkrila i oborila dronove", izjavila je Ulrike Franke, viša politička saradnica u Evropskom savetu za spoljne odnose.
Međutim, reakcija NATO-a je bila znatno manje efikasna od one kakvu redovno pokazuje Ukrajina. NATO je uspeo da obori tek četiri drona, dok Kijev obično beleži stopu presretanja od 80 do 90 posto i to u uslovima znatno masovnijih napada.
Čarli Salonijus-Pasternak, izvršni direktor tink-tenka "Nordic West Office", smatra da je prilagođavanje NATO-a na masovno proizvedenu, jeftinu rusku opremu trebalo odavno da bude sprovedena.
"Postoje li lekcije o tome kako pratiti i obarati dosta jeftinih dronova što ne uključuje višemilionski projektil? Naravno, ali to nije nova lekcija", rekao je upitavši: "Šta je evropski politički establišment učinio po tom pitanju?"
Neki od evropskih odbrambenih divova pokušavaju da se prilagode. Švedski "Saab" je nedavno predstavio jeftini projektil "Nimbrix" za neutralizaciju malih dronova, dok je Francuska naručila razvoj laserskog sistema protiv dronova. Ipak, manje, inovativne firme se teško probijaju na tržište.
Ulrike Franke ističe dva glavna izazova: potrebu za slojevitom odbranom i neverovatnu brzinu kojom se tehnologija razvija. Upravo to je pristup koji primenjuje Ukrajina, kombinujući elektronske protivmere s masovnom proizvodnjom hiljada dronova presretača mesečno, preneo je Politiko.
(EUpravo zato/Index.hr/Politico)